Treća mogućnost

Kao i svaki drugi punoljetni građanin i student može otvoriti poduzeće, ali prijavi li se kao vlasnik i direktor, gubi studentska prava. Studentima kojima treba kratkoročno i manje financijski zahtjevno rješenje na raspolaganju su i otvaranje obrta te kućna radinost.

Zainteresirani studenti mogu nadležnom uredu Državne uprave za poslove gospodarstva, odnosno uredu županije ili grada, podnijeti prijavu za obavljanje domaćih radnosti u kojoj obvezno moraju navesti proizvode koje će izrađivati. Ured će im izdati odobrenje o pokretanju kućne radnosti, a kopiju odobrenja dostavit će Poreznoj upravi da bi se mogla odrediti i nadzirati obveza plaćanja javnih dačavanja. Prihod u jednoj godini ne smije premašiti deseterostruki iznos prosječne bruto plaće u Hrvatskoj od siječnja do kolovoza prijašnje godine, odnosno ukupni prihod ne smije biti veći od 65.650 kuna. Premasi li navedeni iznos, student je dužan prekinuti s radom, ali tek na kraju tekuće godine. Primjerice, ako mu prihod u kolovozu dosegne granicu, on bez straha od Porezne uprave može poslovati do kraja godine.

Prekraj studija brojnim se studentima umjesto nervoze prije ispitnih rokova, razularenih večernjih izlazaka i brojnih akademskih rasprava s kolegama u prvi plan nametnu nalaženje dobro plaćenog posla i rješenje vlastite egzistencije. Neki od njih odluče razvoj karijere uzeti u svoje ruke pa se upuste u poduzetništvo. Dubravko Rutalj, apsolvent na matematičkom odsjeku PMF-a s kolegama se već nekoliko godina bavi programiranjem. Projektima kojima se bave postaju sve ozbiljniji, no da bi se tim poslom mogli baviti legalno i kao profesionalci, sve više uvidaju da moraju razmišljati i o otvaranju tvrtke.

Dubravko se stoga obratio knjigovodi od kojega ga je pokušao doznati što je potrebno za otvaranje poduzeća.

• Potreba da otvorim poduzeće pojavila se po najprije zato što uglavnom izrađujem računalne programe koje upotrebljavaju druge tvrtke. Naime, one plaćaju putem računa, zbog čega sam imao velikih problema u naplati poslova koje sam odradio – rekao je Rutalj i dodao da je u početku informacije o pokretanju tvrtke dobivao od prijatelja i znanaca, no njegov ga je knjigovoda detaljno uputio u postupak osnivanja poduzeća.

Najodlučniji studenti, koji se unatoč svim otegodnim okolnostima upuste u tu krajnje nepredvidljivu avanturu, sve informacije o pokretanju vlastita poduzeća mogu pronaći na šalterima Vladina servisa Hitro.hr. Naime, student poput svakoga drugog punoljetnoga građanina može otvoriti poduzeće, no problem nastaje prijavi li se kao vlasnik i direktor jer tada gubi studentska prava. Međutim, može zaobići čak i taj pravni propis, i to veoma jednostavno, da pri registraciji poduzeća sebe imenuje vlasnikom, a nekog od zaposlenika (jer svaka tvrtka mora imati bar jednog zaposlenika) direktorom poduzeća. Tako student poduzetnik zadržava studentska prava i može raditi u vlastitu poduzeću.

Nakon što osnivač poduzeća, u ovom slučaju student, odabere naziv, službenici servisa Hitro.hr provjerit će na trgovačkom sudu postoji li već poduzeće s tim nazivom. Poduzeće se zatim mora upisati u sudski registar, što također obavlja servis Hitro.hr, a osnivač poduzeća, dakle student, dužan je ispuniti obrazac i ovjeriti ga kod javnog bilježnika. Pri ovjeri obrasca student mora javnom bilježniku predočiti osobnu iskaznicu ili putovnicu, a ako poduzeće osniva više fakultetskih kolega, svi moraju biti nazočni; njihove potpise također mora ovjeriti javni bilježnik.

Tvrtka Initium Futuri, koja posluje nešto manje od dvije godine, nastala je upravo tako: četvrtica studenata s Fakulteta organizacije i informatike odlučila su nakon međunarodnog natjecanja u informatici na kojem su pobijedili s projektom informatičkog programa za daljinsko nadgledanje rada srca pokrenuti vlastito poduzeće.

Direktor Marko Velić kaže kako su u manje od godinu dana pronašli mnogo poslova, zbog čega su morali zaposlit još jednog čovjeka, studenta elektrotehnike i računalstva.

Nakon bilježničke ovjere potpisa i prijave u sudski registar zaposlenici servisa Hitro.hr preuzimaju tu prijavu i prosljeđuju je u daljnji postupak. Tada je gotovo pola posla već obavljen, međutim student još mora na Fininu šalteru uplatiti temeljni kapital budućeg poduzeća, i to najmanje 20 tisuća kuna, kao i 1.500 kuna sudskih pristojba. Nakon izvršene uplate student se vraća s potvrdom na šalter servisa Hitro.hr i ispunjava RPS obrazac, potreban da bi se poduzeće upisalo u registar Nacionalne klasifikacijske djelatnosti u Državnom zavodu za statistiku i dobilo šifru matične djelatnosti i matični broj, odnosno osobni identifikacijski broj. Pojednostavljeno, student određuje čime će se njegova tvrtka baviti.

Nakon desetak dana student ponovo dolazi na šalter servisa Hitro i podiže rješenje upisu u sudski registar, daje izraditi pečat i otvara račun u jednoj od poslovnih banaka. Nakon što je registrirao poduzeće, mora još otići do Porezne uprave i ondje ga prijaviti, a u slučaju da poduzeće ima više zaposlenih, i njih valja prijaviti na zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Studentima kojima treba kratkoročno i manje financijski zahtjevno rješenje na raspolaganju je mogućnost otvaranja obrta. Pravila igre slična su kao i pri otvaranju poduzeća iako je otvaranje obrta jeftinije. Student mora samo pribaviti dokaz o pravu na raspolaganje prostora u kojemu se obavlja obrt, što znači da može prijaviti obrt na adresi na kojoj trenutačno stanuje. Odluka je zbog toga lakša, iako je onima koji žive kod roditelja svakako potreban njihov pristanak jer zaposlenicima servisa Hitro.hr moraju predložiti vlasnički list svoga doma. Ako su podstanari, to može biti i ugovor o zakupu poslovnog prostora, odnosno ugovor o najmu stana.

Važno je naglasiti da postoje tri kategorije obrta, a studentima je najzanimljiviji takozvani slobodni obrt, za koji nije potreban ispit o stručnoj osposobljenosti. Ta je kategorija idealna za studente koji se, na primjer, iz hobija bave grafičkim dizajnom, izradom nakita ili tekstilnih proizvoda i žele legalno unovčiti svoje sposobnosti.

Nakon što je student koji želi postati obrtnik pribavio vlasnički list ili ugovor o najmu stana, na šalteru servisa Hitro.hr ispunjava obrasce i uplatnice, u čemu će mu pomoći zaposlenici servisa. Zatim na Fininu šalteru valja uplatiti 470 kuna, od kojih se naplaćuje obrtni list, upis obrta u obrtnički registar i svi potrebni biljezi. Student koji ispunjava uvjete za obavljanje obrta, postaje obrtnik kad se upiše u obrtni registar, za što je potrebno desetak dana. Dobivanje obrtnice također zahtijeva izradu pečata i otvaranje računa u poslovnoj banci jer tek tada obrt postane aktivan. Obrtnik je obvezan u roku od godine dana početi obavljati svoju djelatnost, a u roku od osam dana od datuma početka obavljanja djelatnosti dužan je prijaviti obrt u Poreznoj upravi nadležnoj za mjesto u kojem se nalazi sjedište obrta.

Ako stvari krenu po zlu, pa student shvati da njegova tvrtka ne posluje najbolje, i ako odluči da mu je za razvoj profesionalne karijere mnogo bolje zatvoriti tvrtku i potražiti posao u nekoj tvrtki, postupak zatvaranja poduzeća nije kompliciran. Naime, osnivač mora kod javnog bilježnika ovjeriti izjavu za trgovački sud u kojoj navodi razloge zatvaranja tvrtke i u poreznoj upravi pribaviti potvrdu da nitko ništa ne potražuje od njegove tvrtke.