Ministar 10 posto

Prema novom zakonu većina bi dobiti osiguratelja završila u HZZO-u. Hanfa će kvartalno pratiti adekvatnost cjenika osiguravajućih kuća. To znači da se situacija u najboljem slučaju neće početi rješavati prije travnja području (kao što je AO) budu veći od premijskih prihoda, ali da u konačnici budu na dobitku jer ulaganjima na tržištu kapitala dovoljno zarade. U ovom razdoblju, kad ne mogu mnogo zaraditi na tržištu kapitala, situacija je mnogo teža – objašnjava Andela Šutija, direktorica hrvatskog ureda AON-a, najvećega svjetskog osiguravajućeg brokera.

Ipak, sve navedeno ne bi bilo toliko problematično da novi namet u kombinaciji s odlukom o nepodizanju cijena koju je donijelo Croatia osiguranje (CO) ne povlači za sobom pitanje je li za druga društva podizanje cijena moguće. Na pitanje koliko će takva odluka u kombinaciji s novim nametom utjecati na tehnički rezultat koji CO ostvaruje na policama AO-a i na tržište osiguranja, iz Korporativnih komunikacija CO-a stigao je šturi odgovor.

Razloga zbog kojih je uvođenje 10-postotnog nameta na naplaćenu funkcionalnu premiju osiguranja od automobilske odgovornosti problematično ima nekoliko. Prvi je taj što je HZZO i dosad mogao naplatiti štetu prouzročenu Zavodu koji su prouzročili vlasnici, odnosno korisnici motornih vozila. Osiguratelji, naime, već sada plaćaju HZZO-u stvarnu štetu na temelju HZZO-ova zahtjeva, iako vrlo često i na temelju tužbi koje je HZZO podnosio protiv osiguratelja.

• Osiguratelji su na sve načine do sada pokusavali izbjeći plaćanje svojih obveza, pa je tako, primjerice, od 400 teško ozljedjenih osoba u automobilskim nesrećama u 2008. samo njih 32 s tom dijagnozom bilo na bolovanju, a ostali su se vodili pod drugim šiframa, pa je njihovo liječenje platio HZZO. Zbog osporavanja plaćanja naknada štete HZZO s osigurateljima trenutačno vodi 2.600 sudskih sporova – objašnjava Dražen Jurković, tajnik u Ministarstvu zdravstva.

S druge strane osiguratelji kažu da se mnoge od tih sporova vodilo nepotrebno jer su se ti zahtjevi mogli riješiti i mirnim putem. Sigurno je da do trenutačne situacije sasvim sigurno ne bi došlo da su Ministarstvo zdravstva i osiguratelji bolje komunicirali pri izradi zakona, ali čini se da je problem i nastao zbog loše komunikacije.

Drugi je problem visina nameta, jer iako u Ministarstvu tvrde da je on izračunat prema troškovima koji su HZZO-u napravljeni u 2008., osiguratelji imaju drugačije mišljenje i procjenjuju štetu na mnogo manje od deset posto funkcionalne premije automobilskog osiguranja.

Članak 10. Zakona o obveznom osiguranju u prometu propisuje postupak u izračunu cjenika premije osiguranja: ‘Društvo za osiguranje dužno je obavijestiti nadzorno tijelo (Hanfu) o uvjetima osiguranja i tehničkoj podlozi koju upotrebljava u izračunu cjenika premije osiguranja (…) najkasnije 60 dana prije njihove primjene, i to isključivo u svrhu provjere jesu li u skladu sa zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke.

Ako nadzorno tijelo utvrdi da uvjeti osiguranja i tehnička podloža iz stavka 1. tog članaka nisu u skladu sa zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke, donijet će mjeru da ih društvo za osiguranje izmjeni sukladno propisima.’ To bi značilo da će Hanfa nakon provođenja takvih kontrola sadašnjih cjenika morati donijeti odluku koja vrijedi za sve, pa ako odluči da je potrebno povisiti premije, to mora učiniti i Croatia osiguranje.

Što se može dogoditi ako Hanfa ne prisili Croatia osiguranje da podigne cijene, objasnio je predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog uređa za osiguranja Marijan Ćurković.

• U slučaju da Hanfa ne prisili sve osiguravatelje na povećanje premije, prihvaća raznolikost premija i tako na najgori način otvara tzv. nekontroliranu liberalizaciju tržišta osiguranja od automobilske odgovornosti. Naime, teško je vjerovati da će neka osiguravajuća društva prihvatiti da joj konkurencija ima 10 posto manju premiju. Da bi bili konkurentni na tržištu, njihova će reakcija biti smanjenje vlastite premije i uporaba svih nedopuštenih mjera protiv kojih se Hanfa do sada uspješno borila. Ozbiljna je posljedica te varijante manjak potrebne premije za isplatu šteta i nastup ‘grčkog sindroma’, koji se očituje u tome da oštećenici u cestovnom prometu ne mogu ili ne mogu brzo dobiti naknadu za pretrpljenu štetu – kaže Ćurković.

Takva situacija najviše bi ugrozila društva poglavito usmjerena na police osiguranja od automobilske odgovornosti. Upravo je zbog toga većina osiguravatelja predložila Hanfi 10-postotno povećanje sadašnjih cjenika.

Koliko je ishod teško predvidjeti, dobro ilustrira podatak da se neki osiguravatelji uopće ne žele upuštati u predviđanja, pa su tako iz Allianza poručili da zasad nemaju komentara.

Da osiguravatelji ne žele komentirati jer ni sami ne znaju što će se dogoditi, potvrdio nam je predsjednik Uprave Euroherca Zlatko Lerota.

• Ako je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti nametnuta obveza društvima za osiguranje da 10 posto funkcionalne premije uplaćuju HZZO-u, a cjenici premije Euroherca i ostalih osiguravatelja koji se danas primjenjuju nisu ugrađeni taj trošak, sada nijedan osiguravatelj ne može bez novog izračuna cjenika premije uz primjenu aktuarskih načela, pravila struke i zakona reći hoće li ili neće povisiti cijenu jer o tome odluku donosi nadzorno tijelo (Hanfa), bilo na temelju zahtjeva osiguravatelja bilo kontrolom primjene sadašnjih cjenika nakon donošenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti – objašnjava Lerota.

Ipak, i u vjerojatnijem slučaju, da Hanfa donese odluku o obveznom povišenju cijena, i u onom manje vjerojatnom, da to ne učini, osiguravatelji će pokušati srušiti novi zakon na ustavnom sudu. Naime, njima svakako nije u interesu da od svojih osiguranika naplaćuju višu premiju da bi zatim tu razliku od 10 posto davali HZZO-u. Proces ocjene ustavnosti i zakonitosti novog zakona ipak traje predugo da bi osiguravatelji mogli čekati takvo rješenje jer u godinu do dvije, koliko je potrebno da se takvo što postigne, HZZO-u bi već morali platiti iznos koji bi dosegnuo i do pola milijarde kuna.