Home / Tvrtke i tržišta / Makropokazatelji

Makropokazatelji

S ukladno našim očekivanjima u prosincu smo zabilježili nastavak slabljenja inflacionih pritiska. Takva kretanja odraz su posljednjih događanja na svjetskim robnim tržištima. Tako su prema DZS-ovim podacima cijene dobara i usluga koje se rabe za osobnu potrošnju zabilježile pad od 0,6% u usporedbi sa studenim. Na godišnjoj razini potrošačke su cijene zabilježile rast od 2,9%, što je najniža razina inflacije u posljednjih šesnaest mjeseci. Prosječna je inflacija u 2008. bila 6,1%. Na početku godine mogli bismo zabilježiti intenziviranje inflacionih pritiska zbog zabilježenoga povećanja cijena plina, zdravstvenih usluga te cigareta. Međutim, taj rast cijena trebao bi biti znatno manje istaknut u usporedbi s prošlom godinom. Razlog tomu je znatno niža strana i domaća potražnja te viša prošlogodišnja baza, što bi trebalo utjecati na sporiji rast cijena u 2009.

Na kraju listopada 2008. inozemni je dug bio 37,69 milijardi eura, odnosno 91,6% procijenjenoga BDP-a. U strukturi ukupnog inozemnog duga RH i dalje najviše sudjeluju ostali domaći sektori odnosno poduzeća. Međutim, njihov je udio u listopadu zabilježio smanjenje, pa je prema posljednjim podacima 45,5% ukupnog inozemnog duga. Tijekom listopada zabilježeno je veće povećanje inozemnog zaduženja bankarskog sektora. Tako posljednjih podaci upućuju na to da je ukupna zaduženost banaka bila 23,5% ukupnoga vanjskog duga.

Inozemni je dug države prema posljednjim podacima 6,98 milijardi eura, što je 18,5% u ukupnom inozemnom dugu. Očekujemo da zbog krize na svjetskom financijskom tržištu zabilježimo znatno smanjeni prostor za zaduživanje u inozemstvu, što će, vjerojatno, usporiti rast inozemnog duga RH. Uzvrsi u obzir obveze koje dospijevaju na naplatu u skorašnjem razdoblju, a koje će se refinancirati uglavnom na domaćim tržištu kapitala, očekujemo da bismo mogli zabilježiti smanjenje inozemnoga duga države.

U naplati potraživanja prošli smo tjedan primijetili povećanje broja upita za male poduzetnike (uglavnom obrti i male tvrtke s manje od pet zaposlenika), i to u raznim proizvodnim djelatnostima. Broj slučajeva svaki tjedan i dalje raste, ali smanjenim tempom tijekom siječnja (+1,1%). Prema statističkim podacima i dalje je najviše slučajeva na području proizvodnje (metalna i drvna industrija), trgovine i telekomunikacija.