Investicijski fondovi

Prošli je tjedan ponovno protekao u turbulentnom ozračju, nakon što je nastavljen negativan višednevni pad cijena dionica, ne samo kod nas nego u cijelome svijetu. Kao i dosad, najveći je kri- vac bilo američko tržište kapitala, koje se potkraj prošloga tjedna ipak stabiliziralo uz nagovještaj da je ‘najgore za nama’. Naime, na Wall Streetu prošli su četvrtak vodeći indeksi blago porasli, i to nakon što ih je iz dubokoga negativnog područja izvukla nada ulagača da će poticajne mjere američkih vlasti spriječiti daljnje produbljanje recesije u američkom gospodarstvu. Također, američka je Vlada pristala uložiti dodatnih 20 milijardi dolara u Bank of America i dati jamstva 118 milijardi dolara da li joj pomogla nakon akvizicije Merrill Lynch&Co.-a i spriječila daljnje produbljenje krize i mogućnost bankrota te banke.

U Hrvatskoj je prošli tjedan prošao u nešto mirnijem ozračju iako su cijene većine likvidnih dionica bile poprilično volatilne bez ja- snoga trendovskog smjera. Od pozitivnih vijesti svakako vrijedi izdvojiti onu da su HT-ovi predstavnici prošli tjedan posjetili London radi sastanka s institucionalnim ulagačima. Tom je prigodom predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Ivica Mu- drinić izjavio za Bloomberg da tvrtka zbog neučinkovite bilance i viša gotovine razmatra različite opcije deinvestiranja viša gotovi- ne. Pritom je predsjednik Uprave navodno izjavio da bi Uprava HT-a mogla Glavnom skupštinu dioničara preporučiti da donese odluku o isplati izvanredne dividende ili o otkupu dionica za trezor. Inače, skupštinu dioničara HT planira održati u travnju.

Prošli je tjedan sazvana i izvanredna Glavna skupština Arenaturista, koja bi se prema skupštinom sazivu trebala održati 24. veljače u Puli. Na navedenoj skupštini predložit će se izmjena odlu- ke o smanjenju temeljnog kapitala društva smanjenjem nominal- og iznosa dionica od 30. svibnja prošle godine. Naime, na Glavnoj je skupštini 30. svibnja 2008. odlučeno o redovitu smanjenju temeljnog kapitala smanjenjem nominalnog iznosa dionica, i to da bi se dio tog kapitala vratio dioni- čarima. Kako navodi kompanija, zbog promjena na međunarodnom i hrvatskom financijskom tržištu izglasana isplata dioničarima trenutačno je neostvariva, a prema tome i prije predloženo smanjenje temeljnog kapitala.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica Belišća. Naime, zbog rusko-ukrajinskog spora u vezi s plinom i redukcije za industrijske potrošače koja je slijedila nakon toga dionica našega najvećeg proizvođača kartonaže izgubila je na vrijednosti čak 20%, završivši tje- dan na samo 400 kuna. Naime, prema nekim informacijama iz medija Belišće zbog plinske redukcije svaki dan gubi otprilike pet milijuna ku- na, pa je jasno zašto su investitori prošli tjedan rasprodavali dionice te kompanije iz portfelja. Usprkos ta-

U prošlome je radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex zabilježio solidnu tjednu korekciju. Naime, vrijednost mu je pala 2,22%, odnosno s 1.831,29 na 1.790,82 boda, i to zbog umjerenog pada gotovo svih dionica od kojih se sastoji. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis zabilježio lagani rast, 0,12% na tjednoj razini. Zbog toga je Crobisova vrijednost u prethodnome tjednu porasla s 89,29 na konač-

Iako je prošli tjedan povlaštena dionica Adris grupe zabilježila rast cijene, čini se da će i ta inače kapitalno snažna kompanija u tekućoj godini morati odgovoriti na brojne poslovne izazove. Naime, primjena novoga trošarinskog sustava nedvojbeno će utjecati na profitabilnost cigaretog dijela poslovanja. Kad se tomu dodaje nepovoljno poslovno okruženje i očekivani pad životnog standarda (uzu zabranu pušenja na javnim mjestima), očito je da bi ove godine rezultati Adris grupe mogli biti slabiji nego lani. Glede povećanja trošarina nedavno je izvršni direktor TDR-a Davor Tomašković u dopisu medijima objasnio da će ove godine biti ugrožena egzistencija više tisuća zaposlenih i dvije tisuće TDR-ovih kooperanata jer kompanija više neće moći plaćati 35 posto više cijene duhana kao do sada. S druge strane predsjednik Uprave kompanije Ante Vlahović nedavno najavio da će u tekućoj godini Adris nastaviti sa snažnom racionalizacijom i smanjenjem troškova poslovanja. Kompanija bi mogla smanjiti i broj zaposlenika, no neće odustati od daljnjih ulaganja i izlaska na nova tržišta. Vlahović je istaknuo da će Grupa u ovoj godini uložiti gotovo 500 milijuna kuna, pri čemu će se većinu novca uložiti u turizam, odnosno u gradnju hotela s pet zvjezdica Lone te depandanse hotela Istra na otoku Sv. Andriji.

Međutim, širu investicijsku javnost najviše intrigira što će kompanija učiniti s viškom novca, koji se procjenjuje na dvije milijarde kuna. U tom se smislu kao jedna od Adrisovih mogućih akvizicija donedavno spominjao i slovenski Mercator. No takve eventualne namjere nisu naišle na odobravanje, osobito ne kod domaćih bankara, s obzirom na to da bi Adrisovo znatno povlačenje novca iz banaka vjerojatno prouzročilo udar na likvidnost banaka u kojima Grupa drži depozite. Naime, same spekulacije o Adrisovu mogućem ulasku u Mercatorovo vlasništvo intenzivirale su se otkako je 48 posto dionica Mercatora izloženo na prodaju.

Uz dvije dosadašnje divizije koje su činile okosnicu Adris grupe (duhan i turizam), prošle je godine Grupa iskoračila i u segment proizvodnje zdrave hrane. Naime, Adris je prvotno preuzeo Marimiru, koja je prije toga akvizirala zadarski Cenmar. Tim je akvizicijama preuzeo kontrolu nad 60-ak posto domaćeg uzgoja orada i brancina. Cilj mu je stvoriti prepoznatljiv brend proizvoda na europskom tržištu od uzgojene plemenite ribe u vlastitim ribogojilištima i povećati proizvodnju u sljedeće tri godine s 2.000 na 5.000 tona brancina i orada, a ipak prema se i uzgoj ribe u toplim raspladnim vodama termoelektrane Plomin. O toj je ideji s HEP-om potpisano i pismo namjere prema kojem se Adris odmah spreman usputiti u realizaciju projekta vrijednog otprilike 35 milijuna eura.

U prosincu je ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova zabilježila prvi mjesni rast od svibnja prošle godine. Naime, na mjesečnoj razini ukupna imovina fondova nije znatnije mijenjala: zabilježila je skroman rast od 6,2 milijuna kuna, tako da je njezin ukupni konačni iznos porastao na 9,89 milijardi kuna. Pri tome je imovina otvorenih fondova s javnom ponudom porasla 14,8 milijuna kuna, na iznos od 9,32 milijarde, imovina fondova s privatnom ponudom pala je otplirike 1,5 posto, na ukupni iznos od 567,9 milijuna kuna.

Među fondovima s javnom ponudom rast imovine pod upravljanjem ostvarili su jedino novčani fondovi, i to od 6,32 posto, na iznos od 3,91 milijardu kuna. U isto vrijeme imovina obvezničkih fondova smanjena 0,8, a dioničkih gotovo četiri posto. Najveći relativni pad imovine pod upravljanjem u prosincu su zabilježili mješoviti fondovi, čija je imovina smanjena 4,5 posto.

Očekivano, najveća proporcija ukupne fondovske imovine nalazila se pod upravljanjem u novčanim fondovima, koji su na kraju prošle godine upravljali s 3,9 milijardi kuna vrijednom imovinom. Slijede dionički fondovi s imovinom vrijednom 2,75 milijardi kuna, zatim mješoviti s 2,15 milijardi kuna te obveznički fondovi s 510 milijuna kuna imovine pod upravljanjem. S obzirom na to da lani jedino svi domaći novčani fondovi poslovali pozitivno, ne iznenađuje da su se prošli mjesec uplate i isplate iz tih fondova osobito intenzivirale.