Odnosi s javnošću prije sv

Temelj za dobre odnose s medijima predstavlja razvijanje dvostranih odnosa u kojem i jedna i druga strana imaju povratnu informaciju kako bi mogle usklađivati daljnje djelovanje. Technologija suvremenoga komuniciranja svakoga dana sve više smanjuje svijet u kojem živimo. Svaka se organizacija u namjeri da ostvari odnos s javnošću oslanja na medije jer su oni danas conditio sine qua non suvremenog načina transfera poruka do najšire publike i strateška javnost svake organizacije. Masovni mediji stvaraju javno mnijenje, informiraju, educiraju i utječu na različite javnosti kojima je okružena neka organizacija te su kao takvi ključni za oblikovanje njezina imidža. Putem kvalitetnog odnosa s medijima organizacija ima priliku organizirati događaje, utjecati na oblikovanje javnog mnijenja i najdjelotvornije komunicirati sa širokom i najčešće disperziranom javnošću.

Odnosi s medijima kao ključni segment OSJ-a obuhvaćaju raznovrsan spektar aktivnosti, od davanja izjava i intervjuja, komentiranja, odgovaranja na upite, pisanja priopćenja i demantija, organiziranja press konferencija, održavanja kontakata s novinarima i medijima, do treninga za medijske nastupe te praćenja i analize medijskih sadržaja. Svraha svih tih aktivnosti jest stjecanje publiciteta, odnosno besplatnog prostora u medijima putem kojega organizacija komunicira sa svojim ciljnim javnostima.

Temelj za dobre odnose s medijima svakako je razvijanje dvostranih odnosa, odnosno uzajamnog feedback sustava u kojem i jedna i druga strana imaju povratnu informaciju kako bi mogle usklađivati daljnje odnose, planirati aktivnosti i stvarati široku osnovu za daljnju suradnju. U strukturi procesa odnosa s medijima značnu pozornost treba posvetiti izgrađivanju reputacije i pouzdanosti. Kvalitetan i ažuriran materijal za objavu treba uvijek biti na raspolaganju medijima. Znati pravodobno i na pravome mjestu, odnosno moći praktički uvijek i svugdje pružiti točnu informaciju solidan je temelj za izgrađivanje dobre reputacije. Ako je materijal koji dostavljamo novinarima kvalitetan i u sadržajnom i tehničkom smislu, ako su fotografije atraktivne i dinamične, uspjeh neće izostati. Jednostavnije, ako govorimo novinarskim jezikom i s razumijevanjem za novinarske potrebe i s poznavanjem karakterističnih medijskih formi, bit ćemo medijima razumljiviji, a naše će poruke uspješnije doprjeti do javnosti.

Priprema informacija za medije nije komplikirana ako unaprijed znamo odgovore na pitanja: zašto plasiramo neku informaciju, što njome želimo poručiti, kome to želimo reći i konačno kakav učinak želimo postići. Oblikovanje informacija za medije, kao i odnosi s njima zasnovanju se na standardnom novinskom pravilu za pisanje vijesti koje odgovara na klasičnih 5 W, odnosno pet pitanja: WHO, WHAT, WHERE, WHEN, WHY i, prema potrebi, HOW (tko, što, gdje, kada, zašto i kako). Za ostvarivanje kvalitetnih odnosa s medijima vrlo je važno razumijevanje njihove biti i poznavanje uređivačke politike, profila i specifičnosti pojedinih medija kao i upućenost u unutarnje redakcijske odnose.

Suvremeni mediji, a to nije samo hrvatska specifičnost, uglavnom su orijentirani na stalno povećanje vlastite naklade, odnosno gledanosti i slušanosti, čemu pripomaže djelovanje u skladu s osam medijskih kriterija za objavu ili 8C (catastrophe, conflict, crisis, color, crime, change, corruption, celebrities, engl., katastrofa, sukob, kriza, boja, zločin, promjena, korupcija, slavna ličnost). Organizacijski izvori često zanemaruju te kriterije i medijima serviraju suhe činjenice, brojke i podatke dok oni traže priče, dublje značenje i živopisnost.