Mađarska kompanija Mol i njemačka E.ON Ruhrgas uspostavile su zajedničku strukturu za pružanje pomoći Bosni i Hercegovini za vrijeme plinske krize zbog spora Rusije i Ukrajine. Na temelju toga za BiH je osigurana dnevna količina plina od 1,5 milijuna prostornih metara od Kiskundorozsma, smještenog na granici između Mađarske i Srbije. Doprema plina počela je u subotu, 10. siječnja, u jutarnjim satima, količina je poslanu od postojećeg portfelja plina Mola i E.ON Ruhrgas. Tome dogovoru i ponovnom uspostavljanju isporuke za BiH, koja je četiri dana bila bez plina, prije konačnoga dogovora Rusije i Ukrajine prethodila je intervencija srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, inače rođenog Sarajlije, koji je posredovao u dogovoru kompanija BH Gas i Srbijagas o isporuci 250 tisuća prostornih metara plina tijekom subote, čime je uspostavljena redovita opskrba potrošača u BiH.
A nakon što je plin stigao do građanstva, pojavile su se i brojne dileme tko je ‘najzaslužniji’ za normaliziranje opskrbe plinom, kojim se najvećim dijelom zagrijava cijeli glavni grad BiH, a o kojem su ovisni i Zenica, Istočno Sarajevo te Zvornik. U bh. medijima ponovno je aktualizirano i pitanje alternativnih pravaca i opskrbe plinom budući da ni jedna razina vlasti u BiH ne raspolaže nikakvim skladištima ili rezervama toga energenta. I dok je Almir Bećarević, direktor BH Gasa, koji je uvoznik ruskoga plina posredstvom kompanije Energoinvest, javno zahvalio srbijanskom predsjedniku na intervenciji iz Srbije, kojoj su već vratene posudene količine plina, iz Ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH Nikole Špirića priopćeno je da je Špirić dogovorio s mađarskim premijerom Ferencom Gyurcsanyjem dodatne isporuke plina preko Mađarske za BiH. No, u priopćenju se uopće ne navodi odakle je plin osiguran, u kojim količinama i za koje razdoblje, odnosno tko će platiti i po kojoj cijeni.
