Jedan od čelnika manje banke kaže da bi aktiviranje zaštitnih mjera iz Zakona o deviznom poslovanju značilo da je država krahirala, propala. Misli da je to više poruka i zastrašivanje ‘protivnika’ nego stvarna namjera da se ta mogućnost iskoristi.
S (pre)malo raspoloživih instrumenata (unatoč mudroj monetarnoj politici) Hrvatska se narodna banka ove godine mora boriti na dva polja: mora spriječiti klizanje kune (devalvaciji pritisci jačaju zbog vraćanja inozemnog duga i očekivano manjeg priljeva inozemnog kapitala), osigurati dovoljno likvidnosti i pobrinuti se da država ne istinske poduzeća s financijskoga tržišta. Sve to dodatno otežava realan strah da inozemni vlasnici naših banaka ne odluče povući novac na svoje račune u inozemstvu. Iako je guverner Željko Rohatinski još nedavno tvrdio da takvih najava nema, svejedno je u intervjuu mjesečniku Banka izjavio da će HNB, ako se to i dogodi, za to iskoristiti sve raspoložive mjere, a ne bude li ni to dovoljno, od Vlade će se zatražiti da aktivira zaštitne mjere iz Zakona o deviznom poslovanju. Naime, ako kretanje (bijeg) kapitala prijeti da će prouzročiti ozbiljne teškoće u provođenju monetarne ili devizne politike, Hrvatska narodna banka može posebnom odlukom propisati zaštitne mjere (mogu ih provesti HNB ili Vlada).
Konkretno, zaštitne mjere mogu sadržavati ograničenje rezidentima da raspoložu novcem na računima u inozemstvu ili na deviznim računima u Republici Hrvatskoj, obvezu banaka da Hrvatskoj narodnoj banci prodaju devize na osnovi mjenjačkih poslova banaka i ovlaštenih mjenjača, ograničenje obavljanja kreditnih poslova između rezidenata i nerezidenata.
HNB može bankama također ograničiti plaćanja i naplate na osnovi obveza i potraživanja u poslovima s inozemstvom, prijenos vrijednosnih papira te inozemne…
