Problem malog tržišta i neprofiliranih novina

Iako je kraj prošle godine donio pad naklade većine dnevnih i tjednih novina, izdavači ne bi trebali previše strahovati od novog konkurenta – interneta. Među najposjećenijim portalima u Hrvatskoj su i web izdanja većine najčitanijih dnevnih novina.

Vjerojatno neće proći dugo do dana kad će u obveznoj literaturi studenti novinarstva u Hrvatskoj učiti i proučavati povijest tiskanih medija u 2008. godini. Uzbudljivijih i turbulentnijih 365 dana u tom svijetu kod nas još nije bilo. Ugašen je legendarni Feral Tribune. Propali su projekti EPH-a Metro i Sutra. Poduzetnik Robert Jezić kupio je Novi list i niz manjih lokalnih novina pod njegovim okriljem. Tvrtka WCP iz Beča otkupila je 75 posto NCL-grupe šest mjeseci prije ubojstva Ive Pukanića. Iako je 2007. smanjen PDV na novine, lani su veliki dnevni poskupili sa šest na sedam kuna. Gradonačelnik Zagreba Bandić pokrenuo je gradske novine, a Željko Kerum isto najavio pa od toga odustao. Slobodnu Dalmaciju EPH je, na čelu s Ninom Pavićem, preselio u Dugopolje, smanjio joj temeljni kapital, a staru zgradu u Splitu namjerava preobraziti u poslovno-stambeni kompleks. Pavić je smijenio jednog od osnivača Jutarnjeg lista i njegova prvoga glavnog urednika Tomislava Wrussa, i šefa Globusa Igora Alborghettija. U raznim redakcijama velikih izdavača otpušteno je stotinjak ljudi, a brojni novinari promijenili su kompanije. Web stranice su počele otimati čitatelje novinama, a tabloid 24sata uspio je s prosječnom prodajom iznad 180.000 primjeraka na dan nadmašiti Jutarnji i Večernji zajedno.

Njihova lanjska iskustva, ali i informacije kojima barataju već i nekom manje spremnom autoru bili bi dovoljni da s lakoćom u knjiške korice zamota vrlo pristojno štivo na tu temu. U nekim svojim dijelovima bez sumnje dramatično nalik na radnju kakvog horora. A poput glavnih likova u njemu lani su se bez sumnje mogli osjećati izdavači Jutarnjeg (EPH) i Večernjeg lista (Styria). Nekad najveće dnevnike, a ujedno i najljude konkurente, u 2008. tabloid 24sata (također Styria) doslovce je potukao do nogu ostvarivši prosječnu prodaju veću od 180.000 primjeraka na dan. Taj je trend istini za volju nastavak onoga iz 2007., ali posebnim ga čini činjenica da su prosječne naklade Jutarnjeg i Večernjeg dosegnule najnižu točku. Tako je, primjerice, prosinac u 2008. Jutarnji završio s prosječnom prodajom od 85.850, a Večernjak s 92.096 primjeraka.

Medijski stručnjak Krešimir Macan naveo je što smatra razlozima takvog trenda: – Novine su pale u kvaliteti i one više nisu opONENTI vlasti kao što bi trebale biti i kao što su bili prije. Dio razloga pada prodaje zato tumačim upravo činjenicom da su čitatelji prepoznali taj zaokret i nije im se nimalo svidio – kaže Macan te dodaje da su svakako padu prodaje pridonijeli i visoka cijena te internetske stranice koje jednake sadržaje nude besplatno. Rast naklade 24sata, ali i sve veću posjećenost njihovim web stranicama smatra odgovorom publike za hrabri pristup s niskom cijenom i cjelovitim shvaćanjem važnosti weba.

Još oštriji na istu temu bio je predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Zdenko Duka: – Hrvatska ima problem malog tržišta na kojem niz medija nije profiliran. Ozbiljne novine bi malo bile tabloid, pa opet malo ozbiljne. To ne prolazi kod čitatelja, a ako još uza sve izdavači često rade novine u korist oglašivača ili navijaju za političke opcije, kristalno je jasno da im čitatelji ne vjeruju – kaže Duka.

S druge strane, lanjsku su godinu obilježili i primjeri da su sami vlasnici izdavačkih kompanija izgubili vjeru u neke svoje projekte. Lani je tako EPH ugasio besplatne novine Metro, i to navodno uz gubitak od 50 milijuna kuna. Nešto malo manji novčani ali vrlo teški psihološki gubitak predstavljalo je odustajanje od projekta tabloida Sutra. Pripremljen kao odgovor na 24sata, ovaj tabloid nikad nije ugledao tiskarski stroj. Potonja opcija njegova izlaženja na internetu također je ubrzo umrla. Dug koji je ostavio navodno je premašio 30 milijuna kuna. Loš ‘timing’ reći će neki blagonakloni sudionici tog projekta.

S druge strane, nagrada za odlično tempiranje u 2008. bez sumnje bi trebala pripasti bivšem vlasniku Poslovnog dnevnika Stjepanu Andrašiću. Baš nekako u posljednji trenutak prije početka velike gospodarske krize on je svoj prezaduženi projekt prodao Styriji. Je li bila riječ o mačku u vrećki ne zna se, ali je već postalo javno da je ovih dana tamo podijeljeno prvih deset otkaza.

Business.hr je lani iz tjednika pretvoren u dnevnik, a njegova glavna urednica Đurđica Klancir postala je predsjednicom Uprave. Ne u najbolje vrijeme, na početku gospodarske krize, EPH je na tržište izbacio hrvatsko izdanje mjesečnika Forbes. Riječ je o novini koja je tek dvaput osvanula na kioscima pa za stvarne rezultate treba pričekati. No Nino Pavić ima i teškog razloga za zadovoljstvo kad je riječ o Slobodnoj Dalmaciji. Navodno ovih dana na mjestu njezina glavnog urednika šalje dojučerašnjeg šefa Globusa Igora Alborghettija, a na čelo Globusa postavlja Nenada Polimca. Sama Slobodna Pavić je osmijeh izmamila činjenicom da je preseljenjem u Dugopolje iza sebe ostavila vrijednu nekretninu u samom Splitu. Potencijal koji može imati tiskara u Dugopolju navodno je toliki da je za nju osim Pavića interes pokazao i Ivica Todorić. Uostalom, upravo je njemu suvlasnik EPH lani prodao svoj udjel od 25 posto u Tisku, pa ne bi trebalo čuditi da se njihova suradnja nastavi, iako je Todorić odmah nakon transakcije povisio cijenu distribucije novina i tako, osim ostalim izdavačima, našteto i samom Paviću.

Što se velikih igara i igrača tiče, svakako treba reći da je od lani to postao i riječki poduzetnik Robert Jezić. Kupnjom Novog lista, kompanije koja u svom sastavu ima nekoliko manjih novina od Glasa Slavonije, Zadarskog lista do Glasa Istre, Jezić je postao ozbiljan igrač na novinskoj sceni. Neki će reći zbog toga što je novinarstvo dobar posao, ali više je onih koji iznose drugačije teze.

• Možda je cijela ta kupnja kukavičje jaje uoči izbora. Kupio je Novi list, pa odmah najavio pokretanje političkog tjednika, skupio vrhunske novinare i Ništa. Tjednik se više ne spominje, ali sve više ljudi priča da je zapravo u korist HDZ-a ‘bunkerirao’ niz lijevo orijentiranih novinara, dakako, uoči svibanjskih lokalnih izbora – kazao je jedan izvor.

Ovih dana se u kontekstu Novog lista spominju i teški, rovovski pregovori s Glasom Istre u vezi s obnovom ugovora o tiskanju. – Jezić drži ključeve pa bi Glas Istre mogao i utihnuti uoči izbora – našalo se jedan riječki kolega.

A šutjeti pak nije htio suvlasnik Slavonskog doma Antun Balekić. Još se u novinarskim kru-govima prepričava njegova nedavna izjava o tome kako je prije ulaska EPH u njegovu novinu ona zapošljavala 30 ljudi, imala novca na računu, a on je svaki dan mogao na ručak. Nakon ‘pomoći’ ekipa iz Zagreba u novinama je zaposleno sto ljudi, račun je blokiran, inspektori pred vratima, a on više nije mogao ni jesti ni spavati.

Kad smo već kod spavanja, rade li to nakon ubojstva svog šefa Ivo Pukanića bezbržno ljudi zaposleni u NCL Grupi? Prema svemu sudeći nije im ni bolje a ni gore od ostalih krizom za-hvaćenih izdavača. U cijeloj toj situaciji, ipak valja reći, relativno mirno pliva Styrja. Jasno je da razlog za to vlasnicima kompanije u Austriji ne predstavlja ni poslanje Večernjeg lista, a ni Poslovnog dnevnika. Tabloid 24sata je ono što im razgaljuje dušu. Kako bi taj pozitivni duh ipak probali preseliti i u Večernji, priča se ovih dana da nakon nekoliko otkaza zamjenicima i pomoćnicima glavnog urednika sastavljaju novi tim koji bi im trebao biti na dispoziciji. Zvučno ime koje bi ga predvodilo navodno je preporoditelj 24sata, glavni urednik Boris Trupčević. Marketinšku pomoć Večernjem od početka 2008. kroz stra-nihovoj računici manje novine mogle bi dosegnuti i 25 posto gubitka, no to se ne odnosi na specijalizirane magazine i časopise (ekonomsko, sportske, medicinske i sl.) jer oni u pravilu imaju najstabilnije oglase.

Kad je pak riječ o uzrocima krize u kojoj su se lani našli novinski izdavači u Hrvatskoj, mnoge rasprave o tome svode se na internet i na njegov sve veći utjecaj. Krade li on čitatelje i oglasi? Gube li novine utjecaj zbog toga? Mnogi se pitaju, a ozbiljni analitičari i konzultanti poput Tomislava Čorka iz A.T. Kearneyja na to i odgovaraju.

• Izdavači tiskanih izdanja ne trebaju se bojati tog trenda. Oni mogu krenuti u izdavanje web sadržaja korištenjem svojih tradicionalnih vrline: pouzdanosti informacija i povezanosti s čitateljima. Na taj način mogu oko sebe okupiti zajednicu čitatelja nove generacije i prihod generirati, bilo od pretplata na online izdanja ili od objava raznih oblika online reklama – kaže Čorak.

S njegovim mišljenjem slaže se i Mario Paić iz agencije Puls.

• Još ne možemo govoriti o ikakvu ozbiljnijem padu ukupne čitanosti tiskovina, što je posebno slučaj kod dnevnih novina koje još bilježe respektabilne rezultate čitanosti pa čak i blagi rast ukupne čitanosti. Također, važno je istaknuti da su među najposjećenijim web medijima u Hrvatskoj i web izdanja većine najčitanijih dnevnih novina – zakujuće Čorak.

Dakle, straha nema, sudeći prema ovim najavama. Internet neće ‘progutati’ tradicionalne čitatelje novina. Možda će tek oni međusobno to činiti jedni drugima, kao što to uspješno radi 24sata. Kriza će kao i svaka prije proći, a s deset posto smanjenim brojem oglasa svi će jaki igrači preživjeti. I, da, o svemu što je 2008. donijela hrvatskim novinama sigurno ćemo čitati. Ako već ne u novinama koje zaista neće preživjeti krizu, vrlo vjerojatno će o tome pisati udžbenici.