Energoinvest

Zahvaljujući podršci UniCredit grupe u vidu izvora financiranja te zadržavanju dobiti u Hrvatskoj ali i vlastitim depozitnim izvorima, Zagrebačka je banka osigurala u 2009. godini za potrebe kreditiranja građana sedam milijardi kuna. Od toga će tri milijarde kuna biti namijenjene stambenim kreditima.

Atlantic Grupa preuzima početkom veljače distribuciju proizvoda Karoline d.o.o., zajedno s 37 zaposlenika Karoline distribucije i s ukupnom infrastrukturom. Osječka Karolina d.o.o. dio je grupacije Lorenz Bahlsen Snack World, vođećega europskog proizvođača slanog snacka s kojim Atlantic Grupa ostvaruje dugogodišnju uspješnu suradnju. Tim 100 milijuna kuna vrijednim godišnjim ugovorom o preuzimanju Karoline distribucije dodatno se potvrđuje iznimno poslovni odnos s Lorenzom.

U novouređenom McDrive restoranu Dubrava u Zagrebu otvoren je prvi Internet corner u sklopu suradnje poduzeća McDonald’s Hrvatska i Optima Telekoma. Internet Corner mogu koristiti svi gosti McDonald’s restorana, a omogućen je besplatni pristup internetu, neograničeno surfanje, slanje e-mailova, chatanje kao i sve ostale usluge koje pruža internet.

Raiffeisenbank Austria d. d. Zagreb (RBA) donirala je 250.000 kuna za dječje odjele pet hrvatskih bolnica, radi poboljšanja kvalitete i uvjeta rada medicinskog osoblja te boravka djece za vrijeme liječenja. Po 50.000 kuna donirano je dječjim odjelima sljedećih ustanova: Specijalnoj bolnici za kronične bolesti djece dobi Gornja Bistra, Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić Sisak, Općoj bolnici Nova Gradiška, Općoj bolnici Vinkovci te Općoj bolnici Pula.

Erste&Steirmärkische Bank d. d. i Erste Group Bank AG iz Beča potpisale su ugovor o kreditu u visini 150 milijuna eura, s rokom otplate od pet godina. Potpisom ugovora o kreditu s matičnom bankom Erste banka osigurava dodatna financijska sredstva za kreditiranje klijenata na hrvatskom tržištu u 2009. godini. Financijska su sredstva opće namjene i predviđeno je da se koriste za sve segmente poslovanja: kreditiranje građana, maloga i srednjeg poduzetništva te velikih gospodarskih klijenata.

Podjelom darova u Kliničkom bolničkom centru Rebro te Dječjoj bolnici Srebrnjak završila je tradicionalna akcija Bliže osmjesima kojom su zaposlenici T-HT Grupe darivali djecu u bolnicama i domovima za nezbrinutu djecu na području cijele Hrvatske. Darove su zajedničkim snagama skupljali zaposlenici cijele T-HT Grupe. Akcija prikupljanja darova počela je sredinom studenoga, a prikupljeni darovi podijeljeni su u 40 bolnica i dječjih domova širom Hrvatske.

Na svečanoj dodjeli nagrada emisije Ekspertiza u Hrvatskom liječničkom domu Krka je primila nagradu za Farmaceutsku tvrtku godine. Zbog svojih dugogodišnjih ulaganja u razvoj, proizvodnju i edukaciju te brzim i kvalitetnom životu Krka je prepoznata kao tvrtka koja već niz godina uspješno posluje na hrvatskom tržištu lijekova.

Potkraj prošle godine u Šibeniku je potpisan Memorandum o razumijevanju predstavnika Vlade Kraljevine Norveške, Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) te Grada Šibenika o realizaciji projekta osnivanja Pomorskog inovacijskog centra iNavis sa sjedištem u Šibeniku. Memorandum su, u nazočnosti izaslanice ministra vanjskih poslova i europskih integracija Emiliije Vučinić-Margeta, potpisali veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj nj. e. Terje Hauge, zamjenica ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Božica Lapić i gradonačelnica Grada Šibenika Nedjeljka Klaric.

Na jednome mjestu, bit će okupljene tvrtke s područja brodogradnje, transporta, energetike, pogonskih strojeva, ICT tehnologija u pomorstvu, inovacija, istraživanja mora i podmorja te drugih djelatnosti vezanih uz more. Navedenim subjektima centar će pružati savjetodavnu, institucionalnu i financijsku potporu, te aktivno sudjelovati u pokretanju i realizaciji zajedničkih projekata. Kroz projekte privlačenja stranih investicija, otvaranja poduzeća i zapošljavanja visokokvalificiranih kadrova, Šibenik dobiva mogućnost profilirati se kao vodeći mediteranski inovacijski centar na području pomorskog poslovanja.

Tijekom 2009. godine planira se formalna uspostava iNavis centra i pokretanje prvih start-up kompanija. Istodobno teku pripreme potrebne dokumentacije za realizaciju poslovnog objekta u kojem će biti smještene tvrtke koje će surađivati na projektima. U prvom godinama funkcioniranja centra očekujemo otvaranje 80 do 100 novih radnih mjesta za visoko obrazovane mlade ljude i pokretanje 10-ak novih perspektivnih tvrtki. Ukupna vrijednost projekta iznosi približno 40 milijuna kuna od čega će 20 milijuna kuna osigurati Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, a 20 milijuna kuna bit će osigurano iz predpristupnih fondova EU, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Grada Šibenika.

Union banka Sarajevo dala je nalog za blokadu računa sarajevskog Energoinvesta kako bi naplatila 15 milijuna KM na osnovu pravosnažne sudske presude, izjavio je na novogodišnjoj konferenciji za novinare u Energoinvestu vršilac dužnosti direktora kompanije Džemail Vlahovljak, ističući da izvršenje ove presude može bitno opteretiti poslovanje kompanije u 2009. godini.

Prema presudi iz svibnja ove godine mi Union banci trebamo prebaciti 15 milijuna KM na osnovi kredita koji je bivši SOUR Energoinvest uzeo 1985. i 1986. godine za realizaciju poslova u inozemstvu – kazao je Vlahovljak. Dodao je da kompanija ne bježi od toga da izvrši obvezu, ali tvrdi da menadžment Union banke nije pokazao volju da se postigne prihvatljiv dogovor niti ima suglasnosti najdovoljnijih ljudi u Vladi FBiH kako da se taj problem riješi.

Dok su jedni za to da se dogovor postigne, drugi nastoje sve spriječiti – rekao je Vlahovljak. On je naglasio da se presuda u sporu s Union bankom može izvršiti tako što će se umanjiti državni kapital ili opteretiti tekuće poslovanje, a što bi dovelo do gubitka od pet milijuna eura, blokade poslova u inozemstvu i otežalo život oko tisuću zaposlenika. Vlahovljak je rekao da će kompanija završiti 2008. godinu s prihodom od 404,7 milijuna KM, od čega je 86,5 milijuna eura realizirano na stranom tržištu, a dobit će iznositi oko milijun eura. Članovi Uprave i Nadzornog odbora poduzeća kazali su da je 2008. godina bila jedna od najtežih za Energoinvest u poslijeratnom periodu.

Džemail Vlahovljak je istaknuo da su uspjeli naplatiti prijatna potraživanja za izvršene poslove u vrijednosti oko 60 milijuna dolara. Iz Iraka je naplaćeno 22 milijuna dolara, iz Tanzanije je 22,5 milijuna dolara, dok su kroz sporazum s Libijom poravnali međusobne obveze i potraživanja i na taj način naplatili oko 15 milijuna dolara.

Međunarodna rejting agencija Standard&Poor’s dodijelila je Bosni i Hercegovini B+ kreditni rejting sa stabilnim izgledima, priopćeno je iz Centralne banke BiH.

Poboljšani rejting ohrabruje, ali je potrebno dalje raditi na institucionalnim i ekonomskim reformama, uz održavanje monetarne stabilnosti – izjavio je guverner CBBH Kemal Kozarić. Ključni faktor u dojeljenoj rejtingu predstavlja dugoročno veliki potencijal za ekonomski rast, kao i institucionalni okvir, koji eksplicitno daje prioritet servisiranju vanjskog duga i monetarne stabilnosti temeljenoj na aranžmanu valutnog odbora. Također, analitičari navode da faktor podrške rejtingu predstavlja perspektiva integracija BiH u Europsku uniju.

Istodobno, ograničavajući faktori za rejting su složen politički sustav zemlje sa slabim institucijama središnje vlade, što dovodi do političkih zastoja, potom složen okvir fiskalnog upravljanja, ogromna administracija te donedavno rastući deficit tekućeg računa.

Važne odluke, uključujući budžet, moraju jednoglasno donijeti vlade entiteta i države, što znatno usporava fleksibilnost procesa donošenja odluka. Kompleksno institucionalno okruženje odražava se kroz veliki udio u vladinoj potrošnji, što iznosi blizu 50 posto bruto društvenog proizvoda u 2008. godini, a posljedica je složene strukture vlade, visokih troškova za plaće i velikih socijalnih transfera.

Aktualno poostvarivanje kreditnih uvjeta i pad vanjske potražnje može dovesti, prema procjenama analitičara, do usporavanja rasta s oko šest posto koliko je iznosio ranije na oko dva posto u 2009. godini. U isto vrijeme, deficit tekućeg računa trebao bi se smanjiti na oko deset posto BDP-a u 2009. godini. Postojeći vanjski debalans čine ekonomiju osjetljivom na previranja u kreditnim tokovima na svjetskim tržištima.

Dokapitalizacija Postbank BH Poštanske banke Sarajevo u iznosu od 6,871.265,20 KM završena je. Time su upis i uplata vrijednosnih papira po trećoj emisiji dionica te banke putem zatvorene prodaje uspješno završeni, potvrđeno na sjednici Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Dokapitalizacija te banke obavljena je sa 68.712 dionica po nominalnoj vrijednosti od 100 KM, nakon čega dionički kapital Postbanka BH iznosi 28,447.300 KM. U dokapitalizaciji te banke sudjelovale su i neke veće BiH kompanije.

Dokapitalizacijom su stvoreni uvjeti za poslovnu konsolidaciju banke. Za sljedeću godinu planirana je još jedna dokapitalizacija, a naši su planovi i ekspanzija u kartičnom poslovanju, povećanje obima platnog prometa u zemlji i inozemstvu i poslova depozita javnih prihoda, kao i uvođenje novih proizvoda i usluga te širenje mreže filijala – rekao je direktor Postbanka BH Adnan Zukić.

Također, Postbank BH nastavit će suradnju s JP BH Poštom. Uprava, u koju su nedavno imenovani novi članovi direktor Zukić i izvršni direktori Edina Hasečić i Ragib Karić, planira iskorištavanje mnogobrojnih poslovnica BH Pošte kako bi došli do klijenata. Trenutačno ta banka posluje preko pet vlastitih filijala i 136 šaltera u objektima JP BH Pošte.

Idućih dana planiran je izbor najpovoljnijih ponuđača za prodaju bihačke Una banke i sarajevske Union banke, koje su u državnom vlasništvu, potvrdio je glasnogovornik Agencije za bankarstvo Federacije BiH Muris Šaćirradić, ali nije precizirao tko je sve dostavio ponude. Napomenuo je da će se više detalja znati kad se Agencija izjasni o svim pristiglim ponudama i napravi njihovo rangiranje.

Na natječaj koji je objavljen u ožujku za dokapitalizaciju, pripajanje ili kupnju aktive uz preuzimanje obaveza Una banke iz Bihaća, koja je pod privremenom upravom od 2001. godine, stiglo je šest ponuda.

Una banka raspolaže poslovnom mrežom koja pokriva mjesta u bihačkoj regiji, odnosno Unsko-sanskom kantonu.

U Agenciji za bankarstvo FBiH smatraju da bi se od novca dobivenog prodajom mreže poslovnica mogle pokriti obaveze banke, koje iznose oko 15 milijuna KM, a očekuje se da će najviše ponuda biti za kupnju mreže te banke, odnosno poslovnica, uz preuzimanje zapošlenih.

U izvješću Agencije za bankarstvo FBiH za prošlu godinu istaknuto je da su od uvođenja privremene uprave u Una banku njene obaveze smanjene oko 14,5 milijuna KM, ali da je potrebno naći investitora koji bi osigurao 20 milijuna KM za potpuni oporavak te poslovne banke.

Balkan Investment Bank uspješno je zaključio prvu emisiju obveznica, koja ujedno predstavlja i petu emisiju vrijednosnih papira te banke. Emitirano je 50.000 diskontnih obveznica, nominalne vrijednosti 100 KM po jednoj obveznici. Ukupna nominalna vrijednost izdanih obveznica je pet milijuna KM. Kamatna stopa na emitirane obveznice je 6,05 posto na godišnjoj razini. Početak upisa i uplate je 4. lipnja 2007., s rokom dospijeća tri godine, odnosno do 6. lipnja 2010. godine.

Sredstva prikupljena emisijom obveznica poslužit će nam za povećanje kreditnog potencijala, unapređenje kvantitete i kvalitete poslovanja te jačanje naše tržišne pozicije. Uspješno zaključena prva emisija obveznica Balkan Investment Banka pokazatelj je velikog povjerenja naših komitenata – izjavio je Edvinas Navickas, direktor Balkan Investment Banka.

Elektroprivreda BiH namjerava u trogodišnjem ciklusu od 2009. do 2011. godine investirati u nove projekte 1,43 milijarde KM, priopćio je prošli tjedan menadžment toga javnog poduzeća. Kompanija će, kako je rekao direktor Amer Jerlagić, iz vlastitih sredstava izdvojiti oko milijardu KM, dok će oko 430 milijuna biti kreditno zaduženje za gradnju vjetroelektrana, projekte malih elektrana na Neretvici, hidrocentrala u gornjem toku Neretve te plinske elektrane u Kaknju i druge investicije.

Jerlagić je istaknuo da je EP BiH u 2008. godini ostvarilo rekordnu proizvodnju električne energije od 7.031 gigavat-sati, što je 7,8 posto više nego u 2007. godini, ukupni prihod je oko 810 milijuna KM, a dobit će biti oko 45 milijuna KM. Potvrdio je da je EP BiH, u skladu sa zaključkom Vlade FBiH, dostavila Elektroprivredi HZHB ponudu za prodaju struje u 2009. godini, ali je ona odbijena.

Zaključak Vlade FBiH bio je da trebamo isporučiti 400 gigavat-sati u 2009. godini. Ponudili smo cijenu od 69,28 eura po megavat-satu rađenu na temelju prošlogodišnjih cijena za tu elektroprivredu i cijena na nezavisnom tržištu uz klauzulu da struja ne bude zajamčena i da bude vezana uz naš band. Oni su odbili ponudu u sva tri elementa, ali budući da je riječ o komercijalnom pristupu, na njima je hoće li struju kupiti od nas ili ne. Danas mogu nabaviti struju na tržištu po 54 ili 55 eura za megavat-sat – istaknuo je Jerlagić.

U Federaciji BiH od 1. siječnja 2009. godine počela je primjena novog Zakona o porezu na dohodak donesenog početkom 2008. godine. Tim zakonom uvodi se novi sustav oporezivanja u toj oblasti, jedinstven u cijeloj FBiH.

Zakon podrazumijeva također oporezivanje prihoda od samostalnih djelatnosti – dobiti fizičkih osoba, prihoda od poljoprivrede i šumarstva, od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, zatim od imovine i imovinskih prava, kapitala te od dobitaka u nagradnim igrama i igrama na sreću. Obveznici prema tom zakonu nisu građani koji ostvaruju prihode od mirovina, zatim na osnovi socijalnih potpora te na osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata.

Zakonu ne podliježu ni službenici Ureda visokog predstavnika. Zakon propisuje jedinstvenu poreznu stopu na dohodak od deset posto na mjesec, s tim što je neoporezivi dio plaće 300 KM. Neoporezivi dio može biti i veći u zavisnosti od visine takozvanoga osobnog odbitka, a to su, u principu, olakšice na osnovi broja izdržavane djece u domaćinstvu, izdržavanja bračnog druga, invalida u domaćinstvu i slično.

Olakšice se tehnički ostvaruju na osnovi porezne kartice, ali u prijelaznom razdoblju, tijekom čitave 2009., svi uposlenici, kao i novouposleni, ostvarivat će ih na osnovi zahtjeva za izdavanje poreznih kartica. Te zahtjeve uposlenici su svojim poslodavcima trebali predati zaključno s 31. prosinca 2008. godine. Pretpostavka je da je to učinila većina. Uza zahtjev prilagani su i dokumenti – rodni list svakoga izdržavanog djeteta, vjenčani list za izdržavanje supružnika, zatim dokaz o visini primanja izdržavane osobe, dokaz o postojanju eventualnog invaliditeta te uvjerenje o zajedničkom domaćinstvu.