U Rafineriji naftne u Bosanskom Brodu nakon tri godine čekanja ponovno je počela proizvodnja te su isporučene prve količine naftnih derivata. Ruski vlasnik Zarubežnjeft je u rekonstrukciju stare linije za preradu uložio oko 40 milijuna KM. U brodskoj rafineriji zaposleno je oko 1.400 radnika, ali je najavljeno da će potreba za novim radnicima biti izražena kada počne raditi nova linija, čiji se remont očekuje iduće godine.
Predstavnici Hypo Alpe-Adria Groupa u BiH i Europske investicijske banke (EIB) nastavili su uspješnu suradnju započetu 2007. kreditom za Hypo Grupu u BiH od 75 milijuna eura na kreditiranju projekata malih i srednjih poduzeća te infrastrukturnih projekata na razini općina. EIB je Hypo Alpe-Adria Groupu u BiH odobrio kredit od 150 milijuna eura u svrhu financiranja malih i srednjih poduzeća te infrastrukturnih projekata u ekologiji, uštedi energije, infrastrukturi, industriji, uslugama i turizmu u BiH.
Vodeća bh. logistička kompanija Interšped Sarajevo uspostavlja redovitu brodsku cargo čartersku liniju iz Ploče prema lukama Misurata i Tripoli u Libiji. To je dio njihovog projekta koji ima namjeru promovirati Interšped u logističkog servisera izvoznoga gospodarstva BiH u mediteranskom bazenu. Osim Libije, Interšped najavljuje brz, profesionalan i jeftin servis pružiti i prema Alžiru, Egiptu te iz turskih luka Manisa i Izmir te albanske luke Drač. Poticaj početku takve zahtjevne operacije dao je ugovor o gradnji sportskih dvorana i terena koji je s libijskim partnerom zaključila kompanija Širbegović. Prvi je brod namijenjen uglavnom za otpremu njihove građevinske opreme i materijala. Ta aktivnost trebala bi završiti uspostavom trajne brodskih linija za robu iz BiH prema Libiji. Sličan servis Interšped će pružiti i najmom cargo aviona na liniji Sarajevo – Tripoli – Sarajevo.
Trakavica oko privatizacije dva telekomunikacijska operatora u FBiH – BH Telecom i HT-a Mostar nastavlja se. Prolongiranje projekta privatizacije dvaju operatora u Federaciji BiH izazvano je međustranačkim i unutarstranačkim sukobima koji vladaju na relaciji SDA – Stranka za BiH, ali i neslaganjem hrvatskih predstavnika u federalnoj vlasti o načinu trošenja sredstava dobivenih njihovom prodajom. Da od prodaje telekoma, koja je ‘teška’ oko pet milijardi KM, zasad nema ništa, potvrđuje i odluka kolegija Parlamenta FBiH, na kojem je odlučeno da se iz parlamentarne procedure povuče odluka o prodaji dvaju telekomunikacijskih operatora, kao i odluka o raspodjeli sredstava dobivenih njihovom prodajom. Dok strani ulagači gledaju iskoristiti svaku priliku da se što prije dočepaju dionica, velika unutarstranačka borba za prevlast u BH Telecomu rezultirala je činjenicom da je to poduzeće bilo i bez Nadzornog odbora. Nadzorni odbor je ipak utemeljen, ali na način da je na njegovo čelo reizabran Samir Čaušević, profesor Saboračajnog fakulteta, na kojemu je doktorsku disertaciju uspješno obranio federalni premijer Nedžad Branković. BH Telecom je bio ‘zlatna koka’ s dobiti većom od 150 milijuna KM, ali hoće li zaista tako ostati teško je vjerovati nakon marketinškog iskoraka na bh. tržištu tvrtke M Tel – Telekoma Srpske, koji je kupio, ne privatizirao, državni Telekom Republike Srbije.
Uz obrazloženje o potrebi stvaranja zračne linije s EU, Vlada RS potpisala je u travnju ugovor s austrijskom zrakoplovnom kompanijom Austrojet o otvaranju linije Banja Luka – Salzburg – Banja Luka. RS je, međutim, za šest mjeseci ostvarila gubitak od oko 732.000 KM zbog tog ugovora kojim se Vlada RS obvezala da će austrijskoj kompaniji doplaćivati neprodane karte, odnosno prazna mjesta u zračnom letoplovu koji je na liniji Banjaluka – Salzburg letio tri puta na tjedan. Ugovor je istekao po lovicom listopada, a prema neslužbenim podacima, od 30. travnja do 15. listopada na liniji Salzburg – Banjaluka – Salzburg prevezeno je 950 putnika. Prosječno je u jednom letu bilo 11,3 putnika u zrakoplovu s 37 putničkih sjedišta.
