E-mail iz… Ljubljane

Slovenija je dosad u Hrvatsku neposredno uložila 927 milijuna eura. Samo u 2007. roba razmjena između dviju zemalja dostigla je vrijednost od 2,5 milijardi eura, a promet usluga uprihodio je 900 tisuća eura.

Odluka slovenske Vlade da stavi veto na otvaranje 11. poglavlja u pregovaračkom procesu Hrvatske s EU naišla je na bezrezervnu podršku svih političkih krugova i parlamentarnih stranaka. Stručnjaci i eksperti s područja međunarodnog prava kažu da je potez slovenske Vade bio očekivan, jer se njime traži ostvarivanje stanja kakvo je bilo 25. lipnja 1991. godine. Tako dr. Marko Pavliha s piranskog Fakulteta za pomorstvo, potez premijera Pahora pozdravlja i ujedno je izrazio nadu da će slovenski Parlament, sukladno mišljenju dr. Framce Bučara, donijeti rezoluciju ili izjavu kojom se argumentira zašto Slovenija inzistira upravo na tom datumu. Pavliha također smatra da bi eventualna arbitraža u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije trebala slijediti načelo pravičnosti. Slovenija od tog načela ne bi smjela odstupiti, jer je primjer razgraničenja između Slovenije i Hrvatske specifičan i nije zabilježen u pravnoj praksi. Prof. dr. Milan Brglez s Fakulteta za društvene znanosti kaže kako je veoma važno da Slovenija uspije isključiti hrvatske sporne pregovaračke dokumente, jer bi to, u protivnome, moglo u postupku arbitraže prejudicirati konačnu odluku. Načelo pravičnosti jedino može Sloveniji dati bolje polazne osnove, jer sve drugo upućuje na to da bi moglo doći do rješenja morske granice koje ne bi odgovaralo onome što zagovara slovenska politika, kaže Brglez.

I dok su politika i eksperti jedinstveni u mišljenju, slovensko se gospodarstvo ne oglašava. Mudro čeka daljnji razvoj događaja. Hrvatska je i nakon ulaska Slovenije u EU ostala njen važan vanjskotrgovinski partner. Hrvatska je Sloveniji četvrtu izvozno tržište odnosno peto uvozno tržište, dok je Slovenija jedan od važnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Prema podacima NB-a Hrvatske, Slovenija je na sedmome mjestu među stranim investitorima. Do sada je neposredno uloženo 927 milijuna eura. To Hrvatskoj osigurava liderstvo mjesto, kao najpoželjnijoj investicijskoj destinaciji slovenskoga gospodarstva. Nešto više od četvrtine svih slovenskih neposrednih stranih ulaganja usmjerno je u Hrvatsku. Najviše u izvozno usmjerno gospodarstvo.

U isto vrijeme Hrvatska je investirala u slovensko gospodarstvo 80 milijuna eura. Najveća Hrvatska investicija u Sloveniji datira u vrijeme nekadašnje zajedničke države. Riječ je o AC Krškome, u kojemu vrijednost hrvatske investicije iznosi 750 milijuna dolara. Robna razmjena u prošloj godini između dviju zemalja dostigla je vrijednost od 2,5 milijardi eura i 900 tisuća eura iznosio je promet u uslugama. Platni deficit Hrvatske u roboj razmjeni sa Slovenijom i iz godine u godinu se smanjuje, ali još je velik.

Mediji u Sloveniji jedinstveni su u odobravanju tvrdog stava Vlade prema graničnom sporu s Hrvatskom i neki komentatori premijera Boruta Pahora nazivaju odlučnim i dosljednim. Međutim, pojedini slovenski analitičari upozoravaju da je riječ o opasnoj politici, koja bi se Sloveniji mogla obiti o glavu. Komentator ljubljanskog lista Dnevnik, politički analitičar Vlado Miheljak smatra da bi inzistiranje i ultimatumi mogli kao rezultat imati trajno negativne posljedice u bilateralnim odnosima dviju zemalja.

Upozorava da će takav populistički Pahorov pristup javnosti na početku doživjeti kao politički triumf i ako je veliko pitanje je li to u skladu sa slovenskim nacionalnim interesima, na primjer, gospodarstvenim i turističkim. Nekadašnji glavni urednik tjednika Mladina Janez Sever u komentaru na jednom portalu navodi da Hrvatska teško može prihvatiti ultimatum Slovenije, jer to u biti znači da Ljubljana praktički diktira granicu. Zanimljiva je i njegova teza kako mnogima u Europi odgovara odlaganje ulaska Hrvatske u EU te da Slovenija, prema svemu sudeći, ima tihu podršku nekih većih članica EU.