Specijal

Dio je financijskoga poslovanja Hrvatske poštanske banke isprepleten s poslovanjem Hrvatske pošte jer HP svoje novčano poslovanje u cijelosti obavlja računima otvorenim u Hrvatskoj poštanskoj banci. U poštanskim se uredima (ukupno ih je 1.147 u Hrvatskoj) mogu obaviti gotovo svi bankarski poslovi po kunskim računima građana otvorenim u HPB-u, od uplate ili isplate na kunsko račune, oročenja pologa do opunomoćenja raspolaganja štednim ulogom i uplate novca HPB-ovim karticama Maestro, MasterCard i Visa, kaže Robert Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske pošte.

HP još od 1. travnja 2002. obavlja gotovinske platne transakcije u ime i za račun HPB-a, dakle u poštanskim uredima prima uplate fizičkih osoba u korist računa poslovnih subjekata te obavlja isplate fizičkim osobama na teret računa poslovnih subjekata. Korisnici također mogu platiti sve što trebaju u korist računa poslovnih subjekata uporabom propisanih tiskanica platnog prometa. Na osnovi ugovora zaključenih s pojedinim poslovnim subjektima korisnici mogu platiti različite naknade, troškove, preplate, ostale komunalije, i to bez plaćanja naknade za uslugu platnog prometa. Hrvatska pošta u ime i za račun HPB-a obavlja i isplatu na teret računa fizičkih i pravnih osoba na temelju naloga platnog prometa i isplatu na teret računa pravnih osoba, sudionika platnog prometa na osnovi ugovora sklopljenih s pravnim osobama uporabom posebno ugovorenih isplatnih dokumenata, kaže Jukić.

No s takvim obujmom poslova HPB-ovo vodstvo nije prezadovoljno jer je uglavnom riječ o administrativnim poslovima. Kažu kako očekuju da će se suradnja s HPB-om redefinirati jer Pošta želi aktivirati prostor ispred šaltera i na njemu. To bi značilo ulazak u bankarske i osiguravajuće poslove. Korist bi HPB-u bila golema jer Hrvatska pošta ima najjaču distributivnu mrežu u Hrvatskoj. Pošta bi, pak, na to gledala kao na ulaganje kapitala od kojega bi očekivala zadovoljavajuće stope povrata. Planiranom HPB-ovom dokapitalizacijom svježi se novac kanio upotrijebiti za širenje i unapređenje poslovanja, među ostalim i za širenje financijske ponude kroz distribucijske kanale Hrvatske pošte.

Bankovna je bilanca potkraj 2004. bila 5,5 milijardi kuna, a potkraj 2007. čak 14,6 milijardi. U četiri je godine lansirano 50-ak novih proizvoda i unaprijeđeni svi dijelovi poslovanja. Naime, banka je do 2004. bila nerazvijena i posve nekonkurentna. No bez obzira na brzo širenje mreže, što je utjecalo na rast troškova, zadržala je, tvrde, željenu razinu profitabilnosti. Planovi širenja mreže i modernizacije poslovanja i usluga oslanjali su se na pravodobnu dokapitalizaciju, o kojoj ovisi i poslovanje u idućoj godini. Uz nedostatak svježeg kapitala problem će, kažu, biti i stanje na svjetskom financijskom tržištu, HNB-ove mjere ograničenja rasta plasmana i nova regulativa. Zato banci ne preostaje ništa drugo nego održati današnju razinu poslovanja i iskoristiti poslovno mirnije razdoblje za poboljšanje kvalitete usluga i nalaženja rješenja za klijente kojima će biti potrebna pomoć u servisiranju tekućih obveza. No čak i u tako skučenim uvjetima u njoj očekuju rast sličan ovogodišnjem. Ondje kažu da ne odustaju od dokapitalizacije i čim se stabiliziraju prilike na tržištu, nastavit će provoditi zacrtane planove.

Dok Jakovčević tvrdi da je banka s krizom čak i profitirala, jer je ‘pokupila’ dio štednje bankama u inozemnom vlasništvu, u HPB-u ističu da su upravo kao domaća banka zakinuti – nisu se zaduživali u inozemstvu, ali jednako su ograničeni rastom plasmana, a čak su i više od drugih okretni financiranju poduzeća. U strukturi je portfelja 65 posto kredita tvrtkama i 35 posto građanima, a depoziti su podijeljeni između tvrtki i građana 55 : 45. Bez obzira na to razvoj i dalje temelje na domaćim izvorima i plasmanima. Unatoč tomu što je Protega banku doveo do deset najvećih, vlast ga već neko vrijeme želi ‘nagraditi’ smjenom. On joj zasad uspješno odolijeva.