Piše: Ante Livajić

Velik dio prijevoznika boji se anuiteta koje će iduće godine morati plaćati za nove kamione. Upravo bi zato neki mogli biti prisiljeni otpustiti radnike i vratiti kamione u leasing društva. To ne odgovara nijednom igraču, stoga su jedino rješenje hitni pregovori s kreditorima.

Hrvatski prijevoznici počeli su osjećati posljedice krize koja je iz SAD-a stigla u Europu. Najprije je zahvatila brodare, a zatim i ostale vrste prijevoza robe. Budući da brodovi koji prevoze kontejnere dovoze sve manje robe, manje je posla za cestovne i željezničke prijevoznike, koji su drugi na udaru kriznih poremećaja, odmah iza brodara. Prvi su se problemi pojavili kad su se počele smanjivati narudžbe sirovina za tvornice u Kini, Južnoj Koreji, Japanu… To je bio prvi znak da se na globalnom tržištu događa stvaran poremećaj koji se iz bankarskoga sektora preselio u realni, dakle u proizvodnju. Nakon smanjenja prijevoza sirovina smanjile su se i brodarske naknade za prijevoz, što se još nije dogodilo u cestovnom prijevozu, ali lako bi moglo. Idući je korak bilo smanjenje prijevoza finalnih proizvoda na razvijena tržišta Amerike i Europe. On je nagrizao profite brodara, ali i na kraju i cestovnih prijevoznika, koji robu iz luka voze do naručitelja.

Jedan je od većih igrača na domaćem, ali i inozemnom tržištu tvrtka Pevec transport, dio Pevec grupe. U našoj se tvrtki izvoz na strana tržišta smanjio trideset posto. Najviše se osjeti manjak robe kod domaćih proizvođača autodijelova i u drvnoj industriji, ali osjeća se i pad u prijevozu uvozne robe. Navala koja je vladala prošle godine sada se prepolovila. No u ovakvoj će se situaciji prepoznati tko su kvalitetni prijevoznici, a slabi će ispasti iz igre. Nama pruža sigurnost to što radimo s poznatim i velikim tvrtkama – objasnio je Zlatko Romek, direktor tvrtke Pevec transport.

Olakšavajuća je okolnost za tu tvrtku što trideset posto njezina posla otpada na prijevoz robe za Pevec grupu. Zbog toga je zaposlena i ovih dana jer vozi robu za Pevecov novi prodajni centar u Beogradu. Kako stvari za sada stojte, unatoč padu izvoza na strana tržišta radnike se neće otpuštati.

Osim Pevec transporta veliki je igrač, pogotovo na inozemnom tržištu, tvrtka Ralu. U posljednja se dva mjeseca osjeća pomanjkanje robe na tržištu, a protekli je mjesec bio deset posto slabiji od istoga prošlogodišnjega. Zbog tih razloga u idućoj godini ne očekujemo rast poslovanja i ne namjeravamo povećavati broj vozila, nego ćemo raditi s onima koje imamo. Bude li potrebno, pokušat ćemo na tržištu.

Ralu je u nešto drukčijem položaju od drugih domaćih prijevoznika jer 75 posto njegovog posla otpada na prijevoz robe izvan granica Hrvatske. Zbog toga je jedan od vodećih domaćih prijevoznika u vanjskom prijevozu. Osim smanjenja prijevoza robe za građevinu, koje se osjeća na domaćem tržištu zbog pada na tržištu nekretnina, počelo se osjećati i smanjenje prijevoza robe za široku potrošnju. Prema riječima ljudi iz djelatnosti domaći trgovci manje naručuju robu široke potrošnje, a na polici stavlja onu iz skladišta, tako da se osjeća pad i u tom segmentu. Zbog nedostatka robe neki su prijevoznici počeli spuštati cijene prijevoza i jedini drugima preuzimaju poslove. U Ralu kažu da je jedan od načina kojim se koriste da bi što bolje poslovali vezivanje manjih prijevoznika uza se.

Dobar je trend povezivanje malih prijevoznika u Hrvatskoj jer se jedino tako može konkurirati prijevoznici iz susjednih zemalja – objasnio je Užbince. U velikim su se teškoćama našli i dalmatinski prijevoznici jer Dalmačijacem privremeno zatvara jedan svoj pogon, TLM sve manje izvozi jer je sve manje potrebe za njegovim proizvodima, a isto se događa i s AD Plastikom jer je europska autoindustrija radikalno smanjila proizvodnju.

Stanje je katastrofalno, a nakon Nove godine mnogo bi ljudi moglo ostati bez posla. Pod hitno nam treba reprogramiranje dugovanja, i to ne sutra, nego je trebalo biti dogovoreno jučer. To je jedini način da opstanemo i ne budemo prisiljeni otpuštati ljude. Svi smo mi u prijevozničkoj djelatnosti zabrinuti, a koliko smo važna gospodarska grana, govor podatak da domaći prijevoznici koji voze u međunarodnom prijevozu osiguravaju 40 posto deviznih prihoda Hrvatske. Dodatni nam je problem produljenje rokova plaćanja – objasnio je vlasnik Vrlika Tradea Stipe Vučimilović.

Jedno od rješenja koje bi moglo pomoći domaćim prijevoznicima jest bolja suradnja s Ministarstvom mora, prometa i veza, od kojeg prijevoznici očekuju da im pomogne u pregovorima s leasing društvima, odnosno u reprogramiranju dugova za vrijeme trajanja krize. Već su pregovarali s ministrom Božidarom Kalmetom i pritom postigli da im se učine određeni ustupci. To je dobar početak, ali nije dovoljno da se riješe problemi prijevoznika. Među tim je ustupcima i subvencija od 50 milijuna kuna za nabavu novih kamiona s motorima Euro V. Naime, zbog propisa EU domaći su prijevoznici mogli birati hoće li ostati na tehnologiji Euro III i izgubiti pola CEMT-ovih dozvola (koje omogućuju prijevoz tereta u Austriji i Italiji) ili prijeći na Euro V i zadržati sadašnji broj dozvola.

Za prijevoznike je dogovoren dodatni popust za uporabu autocesta. Na svima autocestama osim na onoj Zagreb – Macelj imat će 20 posto popusta, odnosno vratit će im se 20 posto od uplaćenog novca. Ni županijske naknade za registraciju vozila ne bi trebale rasti; za šest mjeseci ponovno će se voditi pregovori o tim naknadama jer su prijevoznici tražili da ih se smanji 37 posto.

Ukida se i plaćanje carinskog parikiranja za prijevoznike, što će najkasnije od 15. siječnja 2009. morati preuzeti oni koji uvoze ili izvoze robu. Također je više od 50 posto snižena cijena Aneksa 8, a dogovorena je i reorganizacija inspekcijskih službi koje bi trebale pregledavati domaće i strane prijevoznike na tlu Hrvatske.

Svaki ćemo mjesec s ministrom razgovarati o problemima prijevoznika; sadašnji pregovori traju već 18 mjeseci. Napravili smo pomak, ali idemo dalje da povećamo konkurentnost hrvatskog prijevoznstva – rekao je predsjednik Uprave CP-logistike Anton Kolak.

Kako god okrenuli stvari, čini se da je jedini izlaz za domaće prijevoznike reprogramiranje dugova, bar za vrijeme krize.