Burze

Na prošlotjednim trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 5,279.448,08 KM. U sklopu 468 transakcija ukupno je prometovana 273.251 dionica. Na izvanburzovnom tržištu obavljene su transakcije dionicama emitenta Turist Best Konjic i Pobjeda Tešanj.

Na službenoj kotaciji prošli se tjedan trgovalo u iznosu od 167.272,47 KM, a prometovano je 10.885 dionica. Na službenoj kotaciji najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Bosnali- jek Sarajevo, u iznosu od 157.705,68 KM. Tečaj tog emitenta je bio 15,82 KM.

U segmentu investicijskih fondova prošli se tjedan trgovalo u iznosu od 158.744,53 KM, a prometovana je 34.291 dionica. Najveći promet prošli je tjedan ostvaren dionicama IF BIG Invest. gr. Sarajevo, u iznosu od 109.399,66 KM. Prošli se tjedan najviše trgovalo također dionicama emitenta IF BIG Invest. gr. Sarajevo, u količini većoj od 26.504 dionica.

Index BIFX prošlog je tjedna pao 25,86 indeksnih bodova, na 2.231,94 boda, što je u odnosu na prethodni tjedan pad od 1,15 posto. U segmentu redovnih emitenta najlikvidnija kompanija s najvećim prometom je ABS Banka Sarajevo, čijim je dionicama trgovalo u iznosu od 2.697.495,37 KM. Zadnji prosječni tečaj tog emitenta je 200,00 KM. Prošli tjedan najviše se trgovalo dionicama emitenta Samoborka – Komcel Donji Vakuf, u količini većoj od 145.436 dionica.

Vrijednost indeksa slobodnog tržišta SASX-10 prošli je tjedan porasla za 27,91 indeksni bod, na 1.198,28 bodova, što je u odnosu na trgovanje iz prethodnog tjedna porast od 2,38 posto.

Kroz 328 transakcija na prošlotjednom trgovanju na Banja- lučkoj berzi ostvaren je promet od 46.718.269,64 KM. Od ukupnog prometa dionicama na službenom burzovnom tržištu – segment fondova, ostvareno je 644.968,44 KM, što je 1,38 posto ukupnoga prošlotjednog prometa. Od dionica na službenom burzovnom tržištu – lista B najveći promet imale su dionice Telekoma Srpske Banja Luka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 147.849,15 KM. Prosječna cijena dionica u petak je bila 0,94 KM, što je pad od 2,89 posto u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Od dionica na službenom burzovnom tržištu najveći promet prošli su tjedan imale dionice ZIF-a Invest nova fonda Bijeljina, kojima se trgovalo u vrijednosti od 520.159,27 KM. Prosječna cijena dionica u petak je bila 0,10 KM, što je rast od 2,13 posto u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Prošlotjedni dobitnik među fondovima je ZIF Invest nova fond Bijeljina, čije su dionice porasle 2,12 posto i na trgovanju u petak njima se trgovalo po prosječnoj cijeni od 0,10 KM po dionici. Prošlotjedni dobitnik među fondovima je ZIF Euroinvest- ment fond Banja Luka, čije su dionice pale 12,95 posto i na trgovanju u petak njima se trgovalo po prosječnoj cijeni od 8,27 KM po dionici.

Od dionica na slobodnom burzovnom tržištu najveći promet prošli su tjedan imale dionice Rafinerije nafte Bosanski Brod, kojima se trgovalo u vrijednosti od 111.243,15 KM. Prosječna cijena dionica u petak je bila 0,20 KM, što je pad od 26,87 posto u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Prije otprilike dva tjedna odvjetnik Ivan Mišetić, u ime tvornice šećera Viro, dostavio je Zagrebačkoj burzi obavijest o nastanku obveze za preuzimanje dionica županijske Sladorane d.d. Naime, još u studenome je Viro potpisao ugovor o kupnju 6,86% dionica županijske Sladorane od tvrtke Agroholding d.o.o., nakon čega je Viro kupio od države 38,11% temeljnog kapitala županijske šećerane. Kupoprodaja obaju paketa izvršena je na razini od 110 do 111 kuna za dionicu Sladorane, pa se pretpostavlja da će se na toj razini kretati i preuzimačka cijena u skoroj javnoj ponudi.

Tijekom ove godine Viro je nastavio s uspješnim poslovanjem, iako je razina ostvarene dobiti, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, znatno smanjena. Naime, Viro je u devet mjeseci ove godine ostvario neto dobit u visini od 13,99 milijuna kuna, što je bilo 86,62% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Glavni razlozi smanjenja iskazane dobiti u odnosu na promatrano razdoblje prethodne godine leže u činjenici da je lani prerađeno 82.346 tona sirova šećera, dok je u isto vrijeme ove godine, zbog rekonstrukcije tvornice i velikih investicijskih aktivnosti, prerađeno svega 27.140 tona, od čega je samo manja količina bila realizirana.

Osim toga, radi zadržavanja postojećega tržišnog udjela Vira, virovitička je šećerana od ostalih hrvatskih šećerana kupila i na taj način realizirala nedostajuće količina šećera, i to bez obzira na činjenicu da je prodajom trgovačke robe kompanija ostvarila daleko manju maržu nego pri realizaciji vlastitih proizvoda. Inače, devetomjesečni su ukupni prihodi Vira iznosili 520,75 milijuna kuna, i bili su veći 13,54% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pritom je udjel prihoda od prodaje u inozemstvu smanjen s 25,38% na 19,93%, dok je udjel prihoda od prodaje u zemlji u isto vrijeme povećan sa 71,38% na 75,07%.

Operativna je dobit (EBIT) smanjena 88,5%, na iznos od 11,81 milijun kuna, dok je EBITDA pala sa 114,48 na svega 25,51 milijun kuna. Za sličan su postotak smanjenje i pripadajuće marže.

Iz Vira su u sklopu devetomjesečnih poslovnih rezultata napomenuli da je plan ugovaranja sjetvenih površina gotovo u potpunosti ostvaren, odnosno da je ukupno zasijano 8.880 hektara, što je jamstvo ostvarenja dobrih proizvodno-financijskih rezultata poslovanja u tekućoj godini. Osim prerađe šećerne repe, tijekom 2008. godine rafinirani će se šećer proizvoditi i od ostalih alternativnih sirovina, a očekuje se prerađa i 55.000 tona sirova šećera od šećerne trske, iz čega će se proizvesti približno 50.000 tona konzumnog šećera, tako da se ove godine, zajedno sa šećerom dobivenim preradom šećerne repe, očekuje ukupna proizvodnja više od 110.000 tona šećera.