Opinion Maker

Sljedeća godina svakako će biti obojena krizom, a high-tech sektor posebno je važan baš u takvim vremenima, jer ne samo što stvara vrijednost, već i povećava djelotvornost cijelog gospodarstva i javnog sektora.

S nažna ulaganja u broadband, nove usluge u mobilnoj i fiksnoj telefoniji globalno će obilježiti telekomunikacijski sektor u 2009. godini. Broj kućanstava sa širokopojasnim pristupom internetu u cijelom svijetu izrazito raste s popularnošću socijalnih mreža poput Facebooka ili YouTubea, s pojavom IPTV-a, uznemiravajući gaming sadržajima itd. Dokaz toga su i podaci koje govore da je Facebook prešao brojku od 100 milijuna korisnika; Google je proteklog mjeseca imao više od sedam milijardi pretraga, a više od pet milijardi pjesama ‘skinuto’ je s iTunesa. Može se očekivati da će u Hrvatskoj potkraj 2008. godine nešto manje od 30 posto kućanstava imati broadband internet, dok će u zapadnoeuropskim zemljama taj postotak biti oko 55 posto ili više od polovine domaćinstava. I stoga širenje broadbanda ostaje kontinuiran strateški cilj T-HT-a.

Novi su izazovi i pred mobilnom tehnologijom: iPhone je donio revoluciju sučelja, streaming live sadržaj uzima sve više maha, što zahtijeva i snažno povećanje kapaciteta mobilnog dijela telekomunikacijske industrije. Stoga i mi u T-Hrvatskom Telekomu ulažemo i namjeravamo nastaviti sa znatnim investicijama u pristupnu mrežu radi prelaska na jedinstvenu IP platformu. Na pragu smo velikog buma u korištenju broadbanda, ali ne samo u funkciji efikasnijih poslovnih procesa, bržih, jeftinijih i transparentnijih servisa državne uprave, edukacije već i na području kulture. Za širenje broadbanda ključno je bogaćenje domaćim sadržajima i stoga smo, u želji da pratimo svjetske trendove, u T-HT-u pokrenuli digitalizaciju hrvatskih filmskih klasika, koji će u HD rezoluciji biti na stalnom repertoaru MAXtv-a. Tako će vrhunska djela hrvatske kulture gledateljima biti dostupna kroz najsvremeniji telekomunikacijski kanal, internetsku televiziju. Očekujemo, i nadamo se, naglom napretku interaktivnog cyber networkinga, i to s lokaliziranim hrvatskim karakterom.

Iz svih tih razloga relevantnost telekomunikacijskog sektora ne samo da će se potvrditi nego će i rasti. Sljedeća godina svakako će biti obojena krizom, a high tech sektor posebno je važan upravo u takvim vremenima, jer ne samo što stvara vrijednost već i cijelom gospodarstvu i javnom sektoru podiže efikasnost, odnosno poslovne procese čini jednostavnijima i transparentnijima. T-Hrvatski Telekom podrškom različitim projektima nastoji poduprijeti i motivirati brojne kreativce kako bi svojim inventivnim rješenjima pridonijeli rastu broadband sadržaja i servisa, jer je to jedini mogući put za rast korisnika širokopojasnog pristupa, a time i za rast cjelokupne konkurentnosti hrvatskoga društva. Može se stoga očekivati da će korisnici mobilne telefonije još više međusobno komunicirati putem svojih mobilnih telefona. Također, nesumnjivo će se nastaviti već ove godine uočeni trend da se mobiteli sve više koriste i za mnoge druge aktivnosti šire od telefonskih razgovora ili slanja poruka. Korisnici mobilnih telefona u svakodnevnu korištenju svojih uređaja sve će više prostora davati pristupanju elektroničkoj pošti radi dopisivanja s prijateljima, kolegama i poslovnim partnerima, ažuriranja svojih internetskih profila, praćenja cijena dionica i burzovnih indeksa. Neovisno o tome koliko smo toga svjesni, razvoj tehnologije rezultirao je činjenicom da se u naš život sve više uvaži digitalni svijet, koji pritom u posljednje vrijeme postaje sve dostupniji i pokretniji.

U nizu tema očekuje se naša inicijativa i vizija rješenja. Globalno zatopljenje imat će najteže posljedice u mediteranskim zemljama – u prvom redu pogodit će nas ne-stanak pitke vode te ugroženost bioraznolikosti u moru i na kopnu. Projekti koje EK predlaže za UfM uključuju i upravljanje vodnim resursima. Mi zasad imamo velike rezerve pitke vode. Ipak, zaštita podzemnih voda zanemariva je. A ako nemamo ekološku zaštitu Jadran, nemamo ni uvjeta za dobivanje vode desalinizacijom, dok smo u navodnjavanju desetljećima iza Izraela. Možda je zato nužno stvaranje Mediteranskog centra za resurse pitke vode i centra za planiranje navodnjavanja – barem radi razmjene iskustava. Posljedice zatopljenja su suša i brojni požari – kao požar na Kornatu ili Grčkoj prošle godine, što sve ukazuje na to da je nužna suradnja mediteranskih zemalja kod prirodnih katastrofa. Mediteran je i vrlo aktivno seizmičko područje – česti su potresi, a EU već financira stvaranje sustava za rano upozorenje na tsunami na Mediteranu.

Sa južne i jugoistočne strane Mediterana su zemlje proizvođači fosilnih goriva, a sa sjeverne najveći korisnici, tj. na Mediteranu se križaju plovidbeni pravci tankera s naftovodima i plinovodima. Mediteran je iznimno prometno more. Budući da je Hrvatska pomorska zemlja, tu leži i naš interes. Hrvatska treba ponuditi svoje luke u predviđeni sustav morskih autocesta, tj. povezivanja mediteranskih luka ro-ro brodovima. Također, prema uzoru na američku Container Security Initiative treba predložiti stvaranje Mediteranskog sustava kontrole kontejnerskog prometa – jer želimo Mediteran siguran od morskog terorizma i od ilegalnog transporta oružja.

Jedan od ciljeva UfM-a sigurno će biti i stvaranje energetskog tržišta Mediterana, pa vjerujem da će to konačno razbistriti smjerove za energetske i naftne/plinske koridore. S druge strane, EK smatra jednim od ciljeva UfM-a poticanje solarnih elektrana – Dalmacija je za to idealna. Apsurdno je, međutim, to što u nas gotovo i nema proizvođača obnovljivih izvora, pa bi bilo dobro da Hrvatska na razini Mediterana predloži u tu svrhu formiranje posebnog Fonda!

Zemlje s južne i jugoistočne strane Mediterana najveći su izvor ilegalnih migranata u EU. Izrazit je i nerazmjer u znanstvenoj i sveučilišnoj mreži. Konačni cilj UfM-a je i zajednička trgovinska zona te suradnja gospodarskih komora. Pa ipak, ključni zadatak UfM-a trebao bi biti očuvanje kulturne i prirodne baštine Mediterana, koja se ne može usporediti s bilo čime u svijetu. Kako god bilo, najvažnija posljedica članstva Hrvatske u UfM-u je to što će Vlada (nadam se) konačno shvatiti da je Hrvatska zapravo mediteranska zemlja te da je jadranski dio Hrvatske za nas gospodarski iznimno važan, ako ne i najvažniji. Odnosno da je za Hrvatsku važno kako nas doživljavaju u Aleksandriji, na Malti i Barceloni, a ne samo kako nas vide u Londonu, Innsbrucku ili Frankfurtu. Uspijemo li u tome, odnos prema ZERP-u i ribarima, prema turizmu, škverovima, lukama, brodarima i općenito prema razvoju jadranskog dijela Hrvatske bit će daleko bolji.

Vrlo je važno i pitanje zaštite mora. Većina mediteranskih zemalja proglašila je gospodarske pojaseve radi regulacije ribolova. Zagađenje Mediterana s kopna i mora već regulira Barcelonska konvencija iz 1995. sa svojim protokolima – koji se ipak odnose isključivo na mediteranske zemlje, tj. ne i na ostale države EU! Sve jadranske zemlje (a posebno Italija) trebaju primjenjivati njene protokole o zaštiti mora od zagađenja s kopna. I unutar EU je pokrenut projekt Horizon 2020 radi uklanjanja izvora zagađenja Mediterana s kopna i s mora zaključno sa 2020. Već godina ma se zalažem da se Jadran proglasi Posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA) sukladno pravilima Međunarodne pomorske organizacije, odnosno za Mediteransko posebno zaštićeno područje (MSPA) prema Barcelonskoj konvenciji. Jadranu treba i zajednički sustav kontrole plovidbe kakav ima, primjerice, Kanada za Zaljev i rijeku sv. Lorenca te povezani sustav traganja i spašavanja.