Home / Ostalo / Jadran treba zajednički sustav kontrole plovidbe

Jadran treba zajednički sustav kontrole plovidbe

Kad već Split nije postao sjedište Tajništva UfM-a, treba ga kandidirati barem za sjedište nekog od projekata. U nizu tema očekuje se naša inicijativa i vizija rješenja. Globalno zatopljenje imat će najteže posljedice u mediteranskim zemljama – u prvom redu pogodit će nas nestanak pitke vode te ugroženost bioraznolikosti u moru i na kopnu. Projekti koje EK predlaže za UfM uključuju i upravljanje vodnim resursima. Mi zasad imamo velike rezerve pitke vode. Ipak, zaštita podzemnih voda zanemariva je. A ako nemamo ekološku zaštitu Jadran, nemamo ni uvjeta za dobivanje vode desalinizacijom, dok smo u navodnjavanju desetljećima iza Izraela. Možda je zato nužno stvaranje Mediteranskog centra za resurse pitke vode i centra za planiranje navodnjavanja – barem radi razmjene iskustava.

Posljedice zatopljenja su suša i brojni požari – kao požar na Kornatu ili Grčkoj prošle godine, što sve ukazuje na to da je nužna suradnja mediteranskih zemalja kod prirodnih katastrofa. Mediteran je i vrlo aktivno seizmičko područje – česti su potresi, a EU već financira stvaranje sustava za rano upozorenje na tsunami na Mediteranu.

S južne i jugoistočne strane Mediterana su zemlje proizvođači fosilnih goriva, a sa sjeverne najveći korisnici, tj. na Mediteranu se križaju plovidbeni pravci tankera s naftovodima i plinovodima. Mediteran je iznimno prometno more. Budući da je Hrvatska pomorska zemlja, tu leži i naš interes. Hrvatska treba ponuditi svoje luke u predviđeni sustav morskih autocesta, tj. povezivanja mediteranskih luka ro-ro brodovima. Također, prema uzoru na američku Container Security Initiative treba predložiti stvaranje Mediteranskog sustava kontrole kontejnerskog prometa – jer želimo Mediteran siguran od morskog terorizma i od ilegalnog transporta oružja.

Jedan od ciljeva UfM-a sigurno će biti i stvaranje energetskog tržišta Mediterana, pa vjerujem da će to konačno razbistriti smjerove za energetske i naftne/plinske koridore. S druge strane, EK smatra jednim od ciljeva UfM-a poticanje solarnih elektrana – Dalmacija je za to idealna. Apsurdno je, međutim, to što u nas gotovo i nema proizvođača obnovljivih izvora, pa bi bilo dobro da Hrvatska na razini Mediterana predloži u tu svrhu formiranje posebnog Fonda!

Zemlje s južne i jugoistočne strane Mediterana najveći su izvor ilegalnih migranata u EU. Izrazit je i nerazmjer u znanstvenoj i sveučilišnoj mreži. Konačni cilj UfM-a je i zajednička trgovinska zona te suradnja gospodarskih komora. Pa ipak, ključni zadatak UfM-a trebao bi biti očuvanje kulturne i prirodne baštine Mediterana, koja se ne može usporediti s bilo čime u svijetu. Kako god bilo, najvažnija posljedica članstva Hrvatske u UfM-u je to što će Vlada (nadam se) konačno shvatiti da je Hrvatska zapravo mediteranska zemlja te da je jadranski dio Hrvatske za nas gospodarski iznimno važan, ako ne i najvažniji. Odnosno da je za Hrvatsku važno kako nas doživljavaju u Aleksandriji, na Malti i Barceloni, a ne samo kako nas vide u Londonu, Innsbrucku ili Frankfurtu. Uspijemo li u tome, odnos prema ZERP-u i ribarima, prema turizmu, škverovima, lukama, brodarima i općenito prema razvoju jadranskog dijela Hrvatske bit će daleko bolji.

Vrlo je važno i pitanje zaštite mora. Većina mediteranskih zemalja proglašila je gospodarske pojaseve radi regulacije ribolova. Zagađenje Mediterana s kopna i mora već regulira Barcelonska konvencija iz 1995. sa svojim protokolima – koji se ipak odnose isključivo na mediteranske zemlje, tj. ne i na ostale države EU! Sve jadranske zemlje (a posebno Italija) trebaju primjenjivati njene protokole o zaštiti mora od zagađenja s kopna. I unutar EU je pokrenut projekt Horizon 2020 radi uklanjanja izvora zagađenja Mediterana s kopna i s mora zaključno sa 2020. Već godinama se zalažem da se Jadran proglasi Posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA) sukladno pravilima Međunarodne pomorske organizacije, odnosno za Mediteransko posebno zaštićeno područje (MSPA) prema Barcelonskoj konvenciji. Jadranu treba i zajednički sustav kontrole plovidbe kakav ima, primjerice, Kanada za Zaljev i rijeku sv. Lorenca te povezani sustav traganja i spašavanja.