I nozemni dug RH na kraju rujna iznosio je 36 milijardi eura ili nešto iznad 90% procijenjenoga BDP-a. U usporedbi s istim razdobljem protekle godine inozemni dug porastao je 15,3%. Tijekom rujna ukupni inozemni dug porastao je ponajprije uslijed rasta inozemnog duga korporativnog sektora i države. Tako je dug korporativnog sektora iznosio 16,6 milijardi eura, što predstavlja 46% ukupnog duga. U nadolazećem razdoblju, uslijed trenutačnog stanja na svjetskome financijskom tržištu, očekujemo da će se poduzeća primarno zaduživati na domaćem tržištu.
Inozemni dug države zabilježio je rast na mješovitoj i na godišnjoj razini. Tako je udjel državnoga duga u ukupnom dugu porastao na 19,1%. Međutim, u narednom razdoblju očekujemo smanjenje inozemnoga duga države s obzirom na predviđeno refinanciranje znatnijih inozemnih obveza koje dospijevaju na domaćem tržištu.
Tijekom studenoga zabilježen je nastavak pada proizvođačkih cijena na mješovitoj razini (1,5%). Tom je padu najviše pridonio mjesečni pad cijena energije (3,1%). Također, nastavak znatnijeg usporavanja rasta cijena zabilježen je i na godišnjoj razini (6,5%). Tijekom prvih jedanaest mjeseci zabilježen je prosječan rast proizvođačkih cijena od 8,8% u odnosu na isto razdoblje protekle godine.
