IMOVINA

vim burzovnim izazovima i problemima pajanje investicijskih fondova, zasigurno biti uobičajena pojava u 2009.

No osim konsolidacije industrije to ne bi trebalo previše utjecati na samo tržište jer je pravodobnom reakcijom Hanfe i najvećih igrača na tržištu osnovan Fond za stabilnost, čija je zaduća osigurati tržište od potresa koji bi se mogli dogoditi kao posljedica rasprodavanja portfelja posrnuših fondova. Nadalje, fondove u sljedećoj godini očekuje i usklađivanje s novim Zakonom o tržištu kapitala, koji bi ih mogao dodatno kadorovski i financijski iscrpititi tako da će borba biti žestoka i voditi će se na nekoliko paralelnih kolosijeka. U sličnom položaju nalaze se i brokerske kuće, kojih dio već sada muku muči s preživljavanjem u situacijama kad burzovni promet bilježe rekordno niske rekorde. I njih čeka usklađivanje sa zakonom i novi kapitalni, infrastrukturni i kadrovski zahtjevi.

Iako se može reći da je Zagrebačka burza jedna od najrazvijenijih u regiji, pa se slobodno može smatrati liderom, i pred njom je prilično teška godina. Ulaganja u infrastrukturu i informatizaciju (OMX platforma koju posjeduje ZSE vrh je tehnologije) te kadar, na krilima kojih su izneseni IPO-ovi sada već uvriježeno nazvanih narodnih dionica, treba opravdati tako da donesu što veću dobit njezinim dioničarima, a za to treba napraviti dodatan iskorak prema još kvalitetnijem poslovanju.

Privlačenje uspavanih ulagača osnovni zadatak je privlačenje jednog dijela tvrtki koje su do sada na burzi bile prisilno (JDD kotacija) da na uređenom tržištu ostanu i u budućnosti. Nadalje, ZSE će se morati truditi naći nove zanimljive tvrtke čije bi izlistavanje na burzi privuklo uspavane ulagače, a zašto se ne bi i razmišljalo o tome da se neke od perspektivnih regionalnih kompanija usporedno uz domicilna pojave i na hrvatskom tržištu? Potencijalni okidač za povratak toliko željene likvidnosti na domaćem tržištu kapitala mogli bi biti i derivativi, kojih novi Zakon predviđa nekoliko i za čije je uvođenje burza već obavila neke pripremne radnje. No tu valja biti poprilično oprezan jer su izvedenice gotovo isključivi krivci za kolaps globalnog tržišta vrijednosnih papira.

Osim toga, ne treba zaboraviti ni apetite ZSE-a prema okupnjenju i preuzimanju burzi u susjedstvu, kao ni gotovo istovjetne aspiracije nekoliko mnogo jačih srednjoeuropskih tržišta kapitala, u prvom redu Beča i Varšave, koji bi mogli biti snažna konkurencija u vezi s tim pitanjem, a nimalo ne treba smetnuti s uma da bi i ZSE mogao sâm postati zanimljiv kao potencijalna meta za preuzimanje od tih, trenutačno još mnogo većih igrača. Konsolidacija je riječ koja će zasigurno obilježiti sljedeću godinu, kako među burzama, tako i među kompanijama, čije su dionice pale na tako niske razine da su neke od njih postale i vrlo zanimljiv mamac onima koji imaju preuzimačke ambicije, i naravno, dovoljno gotovine da to ostvare.

Iako se je val preuzimanja najavljivao i na početku ove godine, 2009. će zasigurno biti zanimljiva kad je o tome riječ. Tko će se prvi odlučiti na tako nešto, teško je procijeniti, no ako se nešto može smatrati sigurnim, onda je to činjenica da će neke domaće tvrtke u sljedećoj godini promijeniti vlasnika. Dobro bi bilo kad bi bila riječ o domaćem igraču, jer ionako smo došli tvrtki prepustili strancima, no učinak koji će donijeti ulijevanje svježeg kapitala u potencijalnim preuzimanjima bit će isti bila riječ o domaćem ili stranom kapitalu.

Mnogo toga na tržištu kapitala ovisi će i o načinu na koji će se kriza rješavati na globalnoj razini jer hrvatsko tržište već neko vrijeme gotovo potpuno korelira sa stranima iako za to, bar kad je riječ o poslovnim rezultatima kompanija, nema nikakvih razloga. No za taj dio priče ionako nismo krivi, pa ostaje samo čekati rasplet i rješenja kojima će pribjeći ekonomije velikih.