Home / Tvrtke i tržišta / Komunikacija je esencijalna usluga

Komunikacija je esencijalna usluga

Usluge mobilne telefonije najmanje će pogoditi potencijalna financijska kriza i očekivano usporavanje ekonomije. No, neki manji, alternativni operateri mogli bi se naći u ozbiljnim problemima s otplatom dospjelih obveza, i to do mjere da im bude ugrožen i opstanak.

Iskustva pokazuju da usluge osnovne telekomunikacije obično nisu pretjerano pogodene lošijim ekonomskim razdobljima. Komunikacija, pogotovo glasovna, smatra se esencijalnom uslugom čak i u vrlo teškim vremenima te je kao takva siguran izvor prihoda. Ipak može se očekivati veća kontrola troškova od strane korisnika (pogotovo poslovnih), što će utjecati na određen pad prihoda – smatra Branko Žibret, potpredsjednik konzultantske tvrtke A.T. Kearney i dodaje da su veliki hrvatski telekomunikacijski operateri dobro pozicionirani za krizna vremena. Međutim, niti telekomunikacijski sektor neće moći u potpunosti izbjeći neke posljedice općeg usporavanja ekonomske aktivnosti, koji će gotovo sigurno zadesiti hrvatsko gospodarstvo u 2009. godini. Branko Žibret očekuje određeni pad prihoda i potrošnje i kod hrvatskih telekomunikacijskih operatera, no istodobno smatra da će on biti manje izražen nego opće gospodarsko usporavanje.

Jedno od prvih područja na kojima će se osjetiti posljedice krize jest tržište mobilnih uređaja. U Zapadnoj Europi već vidljivo da kupci odgađaju zamjenu mobilnih uređaja, kao i pad prodaje luksuznijih mobilnih aparata. To je osobito izraženo u zemljama s penetracijom iznad 100 posto (a Hrvatska je jedna od takvih). Korisnici će biti osjetljiviji na troškove i usluga i mobilnih uređaja. Kapitalne investicije (CAPEX) u narednoj bi godini trebale pasti, no ipak to bi razdoblje (pogotovo drugi dio godine dođe li do stabilizacije situacije na svjetskim tržištima) moglo postati idealno vrijeme za spajanja i preuzimanja, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini – kaže Branko Žibret.

Zbog specifičnosti proizvoda i usluga koje prodaju, telekomunikacije će izbjeći najgore posljedice očekivanog pada ekonomije, ali će se operateri ipak suočiti s problemima koji čekaju sva poduzeća u Hrvatskoj. Jedan od njih je za-sigurno otežan pristup izvorima financiranja. U telekomunikacijskoj industriji potrebna su velika ulaganja, a u Hrvatskoj je posljednjih godina to posebno bio slučaj s fiksnim komunikacijama. Nakon liberalizacije fiksne telefonije pojavio se veliki broj konkurenata T-Comu i većina njih je uložila velika sredstva u nabavu potrebne opreme i izgradnju vlastite mreže. Veliki dio tih troškova i investicija neke su tvrtke financirale zaduživanjem na tržištu kapitala i kod poslovnih banaka, a neke od tih obveza dospijevaju sljedeće godine.

Tako bi se neki manji alternativni operateri bez zaleđa jakoga inozemnoga ili domaćeg vlasnika mogli naći u ozbiljnim problemima s otplatom doprjelih obveza i to do stupnja da im bude ugrožen i opstanak. Ne čudi stoga da je pronalazak strateškog partnera postao opsesija menadžmenta i vlasnika nekih kompanija, iako se u javnosti to obično negira. Sljedeća godina bit će test upravo za te kompanije jer je glavno obilježje sadašnje upravo nedostatak ulagača spremnih ulagati u operatere koje su preuzeli. To bi ojačalo tržišnu utakmicu i potrošačima donijelo ako ne niže cijene onda nove usluge. Moguća su i povezivanja manjih igrača odnosno dobrodošla konsolidacija sektora.

Dok se u mobilnoj telefoniji očekuje tek nešto manje povećanje cjenovne osjetljivosti potrošača, u ostalim će se vrstama telekomunikacijskih usluga nastaviti već prisutni trendovi. Internetski promet nije zabilježio nikakav pad, naprotiv, nastavio je rasti pa se može očekivati i daljnje povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa internetu.

Žibret očekuje da će rast penetracije širokopojasnog interneta ipak biti nešto sporiji nego dosad, a sličan se trend može očekivati i u uslugama IPTV-a, dok će se u fiksnoj telefoniji nastaviti smanjenje prometa. Širenje internetske televizije obilježilo je 2008. godinu pa je tako u studenome HT-ova usluga MaxTV-a imala 100.000 korisnika. Dok se telekom šire u televiziju, najveći operater kablovskih televizijskih B.net proširio se na područje telefonskih i usluga pristupa internetu. Kompanija bi do kraja godine trebala pronaći novog vlasnika, a unatoč krizi očekuje veliki rast prihoda.

Naši planovi i dalje uključuju velik, dvoznamenkast rast i optimisti smo unatoč globalnim ekonomskim problemima. Povod takvu našem razmišljanju jest činjenica da je kabelska industrija u svijetu poznata po tome da u pravilu ne ‘boluje’ od recesije pa ne očekujemo negativan utjecaj na našu tvrtku, a jedna od rijetkih grana industrije koja ponekad u recesiji i raste upravo je ova naša. Naime, ljudi se obično ne odriču televizijskih i internetskih usluga, naročito ne u vrijeme kada, zbog recesije, ne mogu mnogo izlaziti i trošiti svoj novac na druge oblike zabave – kaže Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta.

Sljedeće godine tvrtke će osjetiti snažan udar sadašnje globalne financijske krize, a za većinu sudionika na hrvatskome telekomunikacijskom tržištu to će biti prva ozbiljna ekonomska kriza s kojom se susreću. Iako su bolje zaštićene od nekih drugih djelatnosti, telekomunikacije će se također morati suočiti s padom standarda građana i s poslovnim problemima s kojima će se suočiti njihovi poslovni korisnici. Sve će to čak i uvjetima ograničene konkurencije dovesti do jačanja važnosti svakog korisnika, novog ili postojećeg.

U kriznim vremenima u tom sektoru jedna od mogućnosti zadržavanja kupaca i/ili osvajanja novih može biti ponuda osnovnih, esencijalnih (no-frills) usluga po prihvatljivim cijenama. U tom slučaju u neospornoj će prednosti biti operateri s transparentnom ponudom (bilo tarifa ili usluga) kod kojih će kupci jasno moći prepoznati koristi. Općenito, odnos prema kupcima i zadovoljstvo kupaca postaju tim važnijim što je situacija na tržištu teža. Hrvatski bi operateri trebali poraditi i na održavanju prisutnosti svoga brenda, što znači da bi trebali ostati vidljivi izbor i savjetnik od povjerenja za svoje kupce u teškim ekonomskim prilikama – zaključuje Žibret.