Bankarski će sektor iduće godine biti na velikoj kušnji. Otpornija, dugotrajnija i posve drukčija kriza od dosadašnjih tek će u 2009. godini pokazati koliko su domaće banke otporne i snažne na duge staze. Kakvi su im poslovni planovi, kakve opasnosti i prilike u poslovanju vide sami bankari?
Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste & Steiermärkische banke, kaže da će cijeli sektor biti pod utjecajem rasta cijene izvora, odnosno depozita. Takvi pritisci iziskuju optimizaciju poslovanja kako bi banke, s jedne strane, isporučile konkurentan i cjenovno prihvatljiv proizvod, a s druge postigle zadovoljavajući financijski rezultat.
Iako se Hrvatska dosad dobro nosila s globalnom krizom, pokazalo se da regija ipak neće ostati imuna. To će se prije svega odnositi na manju dostupnost kapitala, sporiju kreditnu aktivnost i skuplje financiranje, što će utjecati na stopu rasta te pad osobne i financijske potrošnje, procjenjuje Radaković. Očekuje se da će aktiva Erste banke porasti između šest i osam posto. Svi će parametri biti pozitivni, iako niži nego ove godine. Banka će, kaže, podjednako kreditirati građane i poduzeća, ali samo kreditno sposobne građane, a u dijelu poslovanja s poduzećima vodit će se oštrija kreditna politika prema djelatnostima koje su više izložene riziku, kaže Radaković. U sektoru trgovine već je došlo do zasićenja, što će sigurno utjecati na obujam financiranja tog sektora. No s jednakim će intenzitetom pratiti turizam, građevinski sektor i stambenu izgradnju. Svojevrsni optimizam crpi iz stabilnosti našega bankarskog sustava i potencijala bržeg rasta u odnosu na zapadna tržišta.
Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke, kaže da će i u 2009. banka nastaviti dugoročnu strategiju rasta, ali on će se ipak odvijati umjerenijim tempom. Banka će se sigurno više orijentirati prema malom i srednjem poduzetništvu, posebno izvozno orijentiranim tvrtkama, ali i širenju poslova s građanstvom. U uvjetima smanjenog prekograničnog financiranja, velike bi tvrtke mogle pojačati potražnju na hrvatskom tržištu i tako konkurirati dijelu malih i srednjih poduzetnika, misli Ferstl. Iduće će se godine zato kreditni portfelj strukturirati, pri čemu će posebno voditi računa o rejtingu klijenata, njihovoj sigurnosti te cash flowu koji ostvaruju. Klijenti s dobrim rejtingom neće imati problema s dobivanjem kredita, dok će oni sa slabijim rezultatima teže dolaziti do sredstava.
Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb ne očekuje pad povjerenja potrošača u banke, ali ipak u 2009. ne očekuje visoke stope rasta ni kredita ni depozita. Naime, ne budu li primanja stanovništva znatnije rasla, a nezaposlenost se poveća, sigurno neće biti većeg priljeva štednje. S obzirom na teškoće s vanjskim financiranjem (barem u prvom dijelu godine) Škreb očekuje snažnu konkurenciju domaćih banaka upravo na strani domaćih izvora sredstava, dakle sposobnošću privlačenja novih štedišta.
Kod privlačenja novih depozita. No kriza je ujedno i prilika bankama za unutarnje restrukturiranje i smanjenje troškova poslovanja, za povećanje njihove učinkovitosti. U vremenima sporoga rasta banke se okreću klijentima koji su im dugoročno zanimljivi, pa će kvantitetu (visoki rast) zamijeniti kvalitetnim dugoročnim odnosima.
Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da će najveći pritisci na banke biti u dijelu potražnje za financiranjem države i poduzeća koji se neće moći namiriti u inozemstvu. To će izazvati trajni manjak ponude u odnosu na potražnju za kreditima i trajni pritisak na cijenu kreditiranja. Štednja će građana, procjenjuje Starčević, uglavnom rasti na temelju pripisa kamatnog prihoda na depozit, a manje na temelju prihoda od turizma, prodaje imovine, štednje od viših tekućih primanja. U uvjetima stagnacije očekuje da će štednja porasti između pet i 10 posto s tendencijom zadržavanja visokih kamata na depozite. Količina kreditiranja ovisit će o visini prikupljenih depozita, pri čemu kamate na kreditne građanima neće znatno rasti, ali zbog velike potražnje rast će kamate na kredite poduzećima, procjenjuje Starčević.
