Poslovna 2009.

Zakon o arhitektonskim i inženjerskim djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2009., donijet će neke novosti koje će olakšati poslovanje. Redefinira odredbe o licenciranju, pa će se raspon tvrtki koje mogu izvoditi najsloženije građevinske poslove povećati.

Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, građevinski radovi od siječnja do kolovoza 2008. bili su 11,2 posto veći u usporedbi s radovima od siječnja do kolovoza 2007. Hoće li se taj veliki trend rasta nastaviti i 2009. ili će s obzirom na skorašnju krizu o kojoj svi govor sektor građevinarstva usporiti svoj rast ili stagnirati? Procjene o kretanjima za 2009. teško je dobiti, svi se slažu da na temelju dostupnih ulaznih podataka nije moguće preciznije prognozirati trendove u sljedećoj godini.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, u Udruzi poslodavaca graditeljstva, ne raspolažu konkretnim podacima koji bi mogli oslikati sadašnje stanje i pomogli im u predviđanjima za 2009. Opća nesigurnost u građevinarstvu nije dobro ishodište za poslovanje. Građevinarstvo bez pozitivnog ozračja, bez banaka koje će ga kvalitetno pratiti, s kamatama koje rastu, sa smanjivanjem kupovne moći teško može računati na bolja vremena.

Za sada nije moguće davati nikakve prognoze, jednostavno se ne zna kako će se stvari razvijati. Građevinske tvrtke završavaju prije ugovorene poslove, ali u ovom trenutku budućnost je neizvjesna. Prognoze za 2009. moći će se dati tek potkraj veljače, početkom proljeća. Onda će mnoge stvari biti jasnije. Vidjet će se kako će se ponašati banke, hoće li omogućiti povoljnije kreditiranje, vidjet će se kako će se na izazove krize odgovoriti država.

Očito je da djelatnost u 2009. očekuju teži uvjeti poslovanja. Da bi građevinarstvo opstalo, država će morati nastaviti s investicijama. Svoj teret morat će ponijeti i građevinske tvrtke, koje će morati posvetiti veliku pozornost racionalizaciji poslovanja, štednji i smanjenju troškova poslovanja.

Predsjednik Udruge Zdenko Karakaš smatra da se radnike neće otpuštati. Građevinske tvrtke zadržat će svoje zaposlenike unatoč kriznim vremenima i otežanim uvjetima poslovanja. Kvalitetne radne snage ionako nedostaje. Racionalizacijom poslovanja smanjit će se troškovi, ali neće biti otpuštanja, osobito u etabliranim tvrtkama. Sadašnja će kriza filtrirati stanje na građevinskom tržištu, pa je sva prilika da će neozbiljne tvrtke i igrači koji su u građevinarstvu uletjeli na mutan način propasti i ugasiti se.

Mnoge građevinske tvrtke imale su teškoća s primjenom Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za počinjanje djelatnosti građenja, čije su se odredbe pokazale prilično ograničavajućim za mnoge. Novi zakon, koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2009., redefinira odredbe o licenciranju, pa će se raspon tvrtki koje mogu izvoditi najsloženije građevinske poslove povećati.

Nacrtni donosi ublažene odredbe o licenciranju građevinskih tvrtki za izvođenje radova. Prođe li u predloženom obliku, suglasnost Ministarstva neće biti potrebna za izvođenje radova čija ugovorena vrijednost ne prelazi 150 tisuća eura i za zgrade čija bruto površina nije veća od 400 četvornih metara te za poljoprivredne zgrade do 600 četvornih metara. Najstroži uvjeti – 300 zaposlenih od kojih najmanje 10 ispunjava uvjete za inženjera gradilišta i tri četvrtine kvalificiranih radnika, propisani su za gradnju javnih zgrada čija je ugovorena vrijednost veća od sedam milijuna eura. Uvjeti se ublažavaju smanjenjem ugovorene vrijednosti, a tvrtke će se moći udruživati da bi ih ispunile.

Osjećaj koji se proteže u razgovorima sa svim relevantnim sugovornicima u građevinarstvu kad se govori o predviđanjima za 2009. mogao bi se svesti pod jedan pojam – nesigurnost. Opće okružje koje poručuje da dolazi kriza šalje poruke o nesigurnosti, negativnu za građevinarstvo. Kad se još ne zna kako će država i banke odgovoriti na izazove krize, građevinarima je teško planirati.

Prema mišljenju Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, građevinarstvo bi svoj put kroz krizu trebalo potražiti tako da ne odustaje od investiranja u infrastrukturu, ali ne putem velikih kapitalnih objekata. Vidošević pledira za projekte koji će angažirati tisuće malih građevinara i tako im pomoći da prebrode krizu. Velike građevinske tvrtke poslove bi trebale tražiti na inozemnom tržištu, i to u partnerstvu s državom i uz pomoć HBOR-a.

Neki ekonomski analitičari misle da država ne smije odustajati od velikih infrastrukturnih projekata čija će realizacija donijeti dodatnu vrijednost. To se, prije svega, odnosi na projekte prometne infrastrukture, osobito željezničke. Tu je također projekt kanala Dunav – Sava, koji bi donio snažan zamah poljoprivredi. I autocesta Zagreb – Sisak vrlo bi se brzo isplatila zbog svoje frekvencnosti. Na tim bi projektima trebalo angažirati isključivo hrvatske tvrtke, koje bi na taj način ojačale.

Mnogo građevinske operative mogu zaposlit i energetski projekti koji bi Hrvatskoj osigurali elektroenergetsku neovisnost. No tu ostaje pitanje odakle namaknuti novac za takve projekte jer si Hrvatska ne može dopustiti nova zaduženja.

Financijska će kriza očito utjecati i na veće i na manje građevinske tvrtke. Pritom će na vidjelo isplivati problemi s likvidnošću i smanjenom prodajom, osobito u stanogradnji. Poskupljenje će krediti potrebni za nove cikluse građenja i do njih će se teže dolaziti. Veće tvrtke već sada imaju teškoća u poslovanju, što izravno utječe i na manje tvrtke koje za njih rade kao kooperanti. Rokovi plaćanja za izvedene radove znatno su se produžili, osobito u poslovanju s državom, pa se to prelijeva i na međusobno poslovanje građevinskih tvrtki, i to treba promijeniti.

Prema mišljenju Zdenka Karakaša, i privatni investitori u stanogradnju trebali bi reagirati i snižavati cijene stanova jer bi tako potaknuli prodaju i omogućili reinvestiranje. Ovako im stanovi stoje neprodani, a oni moraju plaćati kredite.

Građevinari se slažu da će 2009. biti teža od prijašnjih i da donosi mnoge neizvjesnosti. Morat će se povećati izvoz, ali za graditeljstvo ključno da država ne obustavi investiranje i gradnju infrastrukturnih objekata. Građevinarstvo je lokomotiva koja vuče niz drugih djelatnosti, pa i cijelo gospodarstvo. Važno je odrediti prioritete i građiti objekte koji će brže vraćati novac i omogućiti razvoj i zapošljavanje. Hrvatska je gospodarska komora za 2009. istaknula da je graditeljstvo potrebno 7.500 stranih radnika, no izgleda da to neće biti potrebno jer će građevinarima biti teško zadržati i domaće zaposlenike.