Home / Financije / U Hrvatsku će iduće godine sti ma

U Hrvatsku će iduće godine sti ma

U Hrvatsku će iduće godine stići rast od jedan ili 1,5 posto za analitičara bio bi dobra stvar, ali upozorava se da domaća potrošnja neće biti izvor rasta, dok će najveći problem biti otplata vanjskoga duga.

Predviđanja Svjetske banke za 2009. godinu dotukla su i najviše optimiste. Naime, rast svjetskoga gospodarstva usporit će se na samo 0,9 posto, a globalna trgovinska razmjena past će 2,1 posto. Financijska kriza koja pogada svaki dio svijeta prouzročit će i usporavanje aktivnosti u gospodarstvima zemalja u razvoju na 4,5 posto godišnje, a u razvijenim se očekuje pad od 0,1 posto u odnosu na 2008.

Globalna recesija tako će izgleda biti dublja i teža nego što se prognoziralo prije samo nekoliko mjeseci, a s tim su se složili i svi sudionici okruglog stola o utjecaju svjetske financijske krize na Hrvatsku i načinima na koje financijske institucije mogu pomoći izlasku iz krize.

Domagoj Vidaković upozorio je da u prvom polugodištu sljedeće godine na naplatu dolazi osam milijardi eura – milijarda bankama, dvije milijarde državi i pet privatnom sektoru.

  • Država nema za plaće, HNB financira državnu potrošnju, a HBOR ima problema skupiti novac za projekte. Imamo katastrofalni gospodarski sustav u kojem od 300 milijardi kuna BDP-a, 130 milijardi dijeli država. U takvom se sustavu može malo napraviti – kaže Vidaković.

Sudionici rasprave izrazili su sumnju u stabilnost hrvatskoga bankarskog sektora pošto je riječ o bankama u stranom vlasništvu, pa ako europske ‘majke’ dođu u poteškoće to bi se moglo snažno odraziti na hrvatski financijski sektor.

  • Nikad nisam vidio da su majke propale, a kćeri ostale žive. Dobit se može izvući na više načina. No, dobar potez Vlade je osiguranje štednih depozita – rekao je Vladimir Ferdelj, predsjednik Uprave Elektrokontakta, dok je Vidaković napomenuo da hrvatske banke prate korporativnu politiku majki, pa iako su u prvih devet mjeseci četiri najveće banke ostvarile rekordnu dobit, neke od njih su stopirale edukacije, team building i domjenke. No, smatra, moguće je stopirati odljev kapitala oslobođenjem sredstava za kreditiranje države i poduzeća.

Tomislav Radoš, direktor Mreže znanja, rekao je da trenutačno ne vidi fond niti banku koja može pratiti gospodarstvo, a da HNB ne može unedogled održavati situaciju, dok je Krešimir Sever kao ključni problem naveo nedostatak povjerenja te da je nužno pomoći malima i srednjima, izrazivši nadu da će HNB otpuštati sredstva kako bi država refinancirala dugove, plaćala obveze dok će dio tih sredstava završiti u gospodarstvu.

Sljedeća će godina u svakom slučaju biti ispunjena borbom za preživljavanje, no naravno kriza nekima i odgovara, pa će se tako zbog financijskih poteškoća moći kupiti druge tvrtke, preuzeti dio tržišta onih koji propadaju, što izbježno vodi i pojavljuje špekulativnog kapitala.

  • Slobodni novac sada treba uložiti u nešto što će donijeti novac i tražiti novo individualno rješenje za krizu. Oni koji ga ne mogu naći ne smiju odgađati odluke o otpuštanju ili o gašenju tvrtke. No, neće kriza biti vječna, ali tko je brži, brže će se i oporaviti – smatra Ferdelj.

U pesimistično obojenoj 2009. oči će naravno biti uprte u financijske institucije na čija će vrata kucati i građani i poduzetnici i država ne bi li im pomogli u izlasku iz krize. No, koliko je realno očekivati njihovu pomoć u ublažavanju posljedica krize, teško je reći.

Naime, predsjednik Uprave Alijanze Boris Galić, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosnih papira Daniel Nevidal te glavni analitičari Hypo banke i RBA Hrvoje Stojić i Zdeslav Šantić nisu iznijeli previše razloga za optimizam.

Složili su se samo da će kriza biti teža i dulja nego što se mislilo, stranih investicija i kapitala vjerojatno će očekivati znatno manje, a Stojić je upozorio i na to da će istočnoeuropska tržišta na kojima se temelji veći dio izvoza hrvatskih tvrtki biti u problemima.

Rast od jedan ili 1,5 posto za analitičare bio bi dobra stvar, no upozoravaju kako domaća potrošnja neće biti izvor rasta, dok će najveći problem biti otplata vanjskog duga.

Galić je istaknuo kako nijedna industrija ne može ostati zaštićena, ali da kriza još nije počela znatno utjecati na poslovanje osiguravatelja.

  • Mirovinski fondovi bilježe pad vrijednosti udjela koji je povezan s činjenicom da je 50 posto ulaganja vezano uz državne obveznice čija je vrijednost smanjena. Sada se treba fokusirati na stanje državnog duga, a interes je industrije da se s dugom gospodari odgovorno jer će refinanciranje biti skuplje nego do sada – rekao je Galić te dodao kako je najpametnije održavati zdravima dijelove koji jesu zdravi – banke, mirovinske fondove i osiguravateljska društva.

Nastave li se ovogodišnji trendovi izgledno je, kaže Šantić, da se angažira i MMF, a Nevidal je upozorio kako burza ne može pomoći gospodarstvu jer nema slobodnog kapitala za inicijalne javne ponude, a ni mirovinski fondovi nisu nepresušan izvor financiranja.

Vodi li se ekspanzivna fiskalna politika, manje novca ostaje za realni sektor, a Stojić upozorava kako osim bankarskog financiranja na tržištu treba tražiti i alternativne načine poput private-equity kapitala.

Uz to postoji prilika za konsolidaciju nekih sektora, prilika za preuzimanja i spajanja koje oni s viškom keš-pozicijom mogu iskoristiti. U 2009., će država istisnuti privatni sektor kad je riječ o bankovnom financiranju, dok će neke hrvatske blue chip kompanije istisnuti male i srednje poduzetnike – kaže Stojić.

Očekivati se može i usporavanje kredita stanovništvu pogotovo potrošačkih, a rast kredita poduzećima zbog nemogućnosti financiranja u inozemstvu, ali i zbog otplate otprije uzetih stranih kredita.

Banke su prebrodile prvi val krize i HNB je stvorio rezerve za krizna vremena, ali s obzirom na to da treba očekivati korekciju cijena nekretnina, to će stvoriti problem bankarima zbog manje naplate kredita.

Šantić je upozorio da ni banke nemaju više toliko sredstava, a izvori financiranja teže su im dostupni i skuplji.

  • Država se možda i malo prekasno sjetila baviti se problemima. Imala je šest mjeseci da smanji državnu potrošnju i prilagodi se situaciji na tržištu – rekao je Šantić, a Stojić dodao kako se ni bi smio nastaviti dosadašnji tempo otpuštanja rezervi javnom sektoru jer to nije pedagoški dobra mjera. Država se tako neće moći disciplinirati u svojoj potrošnji i krenuti s reformama, a situaciju neće olakšati lokalni i predsjednički izbori.

Bez obzira na to što HNB ima dosta instrumenta za obranu tečaja, to ne može dugo trajati s obzirom na potrošnju države, koja je krizu dočekala nespremna.

  • Što će država više trošiti bit će manje novca za refinanciranje gospodarstva, povjerenje će padati, a visoki deficit bilance plaćanja nastavit će se – kaže Stojić.

Kao potencijalno rješenje Nevidal je predložio da se umjesto državne potrošnje potiče produktivan dio gospodarstva – onaj koji izvozi ili koji može supstituirati uvoz.

  • Pitanje je samo treba li im kroz HBOR dati više novca ili HNB treba direktno refinancirati komercijalne papire nekih dokazanih izvoznika – rekao je Nevidal dodavši da se rast zasigurno ne može temeljiti na snažnoj državnoj ili osobnoj potrošnji.

Šantić je istaknuo da banke ne žele kreditirati poduzeća jer ne znaju što će država još tražiti, a Nevidal je nastavio da je problem bankarskog sustava u tome što su banke i fondovi pokupovali nelične komercijalne papire. Upravo zato smatra da bi refinanciranje komercijalnih obveznica, a ne samo državnih, od strane Središnje banke bio dobar izraz, no teško je procijeniti čije papire uzeti. S tim se složio i Stojić koji je rekao da unatoč izdanjima korporativnih dugova nije stvoreno sekundarno tržište pa se ne zna kako vrednovati rizik.

Sudionici skupa zaključili su da će kriza biti čistilište jer se moraju eliminirati dosadašnji obrasci ponašanja, odnosno zaduživanje stanovništva iznad svih mogućnosti, a zatim traženje pomoći od države. Izlazom smatraju jedino izvoz, zbog čega bi korporativni sektor trebalo rasteretiti i stvoriti im bolje uvjete poslovanja kako bi bili nositelji rasta.