Otpornost na financijske škove

Prema nami je vrlo uzbudljiva godina za hrvatsko tržište osiguranja, u kojoj osiguravatelje očekuju mnogi izazovi – prvi liberalizirani pravilnici o obveznom autoosiguranju, zdravstvena reforma, a uza sve nastupajuća kriza i recesija, s kojom će se suočiti svi, pa tako i osiguravatelji. Nakon 2008., koja za osiguravateljsku industriju nije bila posebno teška unatoč nastupajućoj krizi (iako lošija od očekivanja na njenu početku), slijedi, dakle, vrlo nepredvidljiva 2009. godina. Naravno, nitko iz struke nije sklon javno iznosit crne prognoze, ali pesimističniji stručnjaci spominju i mogućnost nulte stope rasta industrije.

Duboko vjerujemo da će rasta biti, ali je iznimno teško prognozirati postotke. Stabilan rast neživotnih osiguranja i nešto manji rast životnih osiguranja samo je jedan od mogućih scenarija – opovrgava pesimistične prognoze Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.

U svakom slučaju teško se može govoriti o dvoznamenkastim stopama rasta kakve je većina predviđala prije godinu dana, jer veliki osiguravatelji u predviđanjima spominju stope u rasponu od 2,5 do četiri posto rasta.

Tržište obveznog autoosiguranja, koje je u Hrvatskoj vjerojatno najvažnije osiguravateljno tržište, i donosi trećinu ukupne premije, u ovoj je godini trebalo potvrditi prve liberalizirane cjenike obveznog autoosiguranja. Umjesto u travnju, zbog potrebe za doradom koja je usporila proces, prvi takvi cjenici pojavit će se tek početkom sljedeće godine, a Allianz i Generali, koji će prvi početi primjenjivati takve cjenike, vjerovatno će zbog toga privući barem neke nove klijente. U situaciji u kojoj iz autoindustrije najavljuju pad prodaje novih automobila, pojava tih novih cjenika svakako će dodatno zaoštriti konkurenciju na tržištu. Također, ako ne i s vidljivijim posljedicama dogodit će se i na tržištu kasko osiguranja, koje je još osjetljivije na broj prodanih novih automobila.

U 2009. godini očekujemo i stvarni početak primjene novih cjenika premije osiguranja od automobilske odgovornosti što će izazvati još veću tržišnu utakmicu među osiguravateljima. Taj događaj donosi i određene potencijalne opasnosti koje bi mogle izazvati poremećaj na tom segmentu tržišta što se, vjerujemo, ipak neće dogoditi i zbog nadzora Hanfe – kaže Puković.

Ipak, možda najzanimljiviji događaji u 2009. godini čekaju segment životnih osiguranja. Naime, na tom tržištu, koje je u usporedbi s tržištima ostalih europskih zemalja uistinu nerazvijeno dosad se stalno govorilo o velikom potencijalu rasta. Da potencijala uistinu i ima nije upitno, ali u godini koja slijedi to bi se tržište moglo naći u problemima. Naime, između 25 i 30 posto novih polica životnog osiguranja prodaje se bankovnim kanalima, a smanjenjem plasmana kredita građanima taj će segment biti neposredno pogođen. To znači da će barem trećina prodaje životnih osiguranja biti na udaru krize.

Osim toga mogla bi stradati i prodaja fondpolica, koje zasad nisu bile pogođene, iako one čine samo oko pet posto tržišta, pa je to svakako ipak manji problem. Naime, percepcija burzovnog tržišta kao nesigurnog mogla bi naštetiti ovom i nako nedovoljno prepoznatom proizvodu iz segmenta životnih osiguranja. Ipak, upravo životna su osiguranja istodobno prilika koja se za osiguravatelje krije u doba recesije, budu li je znali iskoristiti. Vrijeme kad su dionice jeftine vrlo je povoljno za ulaganje u fondpolice, a i općenito sigurnost koju pruža konzervativna politika ulaganja osiguravatelja može biti faktor pridobivanja novih klijenata u doba kad se građanstvu ulaganja mahom čine nesigurna.

Globalna financijska kriza pruža i određenu priliku za osiguratelje da promoviraju prednosti konzervativnijeg ulaganja industrije osiguranja i privuku određeni broj kupaca životnih osiguranja koji će prepoznati prednosti pojedinih proizvoda životnih osiguranja. Model poslovanja osiguravateljne industrije razlikuje se od modela drugih sudionika na financijskom tržištu, što je osiguravatelje većim dijelom zaštitilo od najgoreg udara globalne financijske krize. Upravo stoga i potencijalni ugovaratelji osiguranja mogu iskazati i veće povjerenje u osiguravateljske proizvode – potvrđuje i Pauković.

Još jedan element koji će na osiguravateljnom tržištu značiti novost jest najavljena zdravstvena reforma. Tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja moglo bi znatno profitirati bude li reforma usitnjen proširen na način na koji se najavljuje, i mali bi se udjel polica od jedan posto, koliko police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja čine u ukupnom broju polica u 2009. godini, mogao znatno povećati. Naime, zdravstvena reforma za sigurno će povećati udjel pacijenata u izravnim troškovima medicinskih zahvata i usluga, što će automatski povećati njihov interes za police dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. Naime, u svim varijantama reforme budući pacijenti morat će plaćati za medicinske usluge više nego što plaćaju danas, pa je na osiguravateljima da im objasne kako dio tih troškova prebaciti na osiguravajuću kuću i time olakšati život. Od povećanog interesa za police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja najviše bi mogli profitirati Sunce, Croatia dobrovoljno zdravstveno i Zagreb osiguranje; trenutačno najjači igrači u tom segmentu.

I dok za svoje tvrtke i iznose neke procjene za rast ukupnog sektora, većina osiguravatelja to izbjegava učiniti. Nesklonost iznošenju konkretnih prognoza za sljedeću poslovnu godinu od strane osiguravatelja sasvim je jasna, jer poznavatelji situacije kažu kako većina čeka da završi prvi kvartal sljedeće godine kako bi mogli bolje procijeniti daljnji razvoj situacije. Ipak, neki analitičari, kao profesor Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ipak su dali svoje konkretno viđenje daljnje situacije. Tako on prognozira da će rast ukupne godišnje premije u 2009. godini biti 5,5 posto. S obzirom na to da će taj rast s krajem ove godine biti oko 7,3 posto u odnosu na 2007., ova procjena može se smatrati prilično optimističnom.

Sličan je način na koji u svojoj poruci Osam ključnih poruka o financijskoj krizi Udruženje europskih osiguravatelja CEA opisuje situaciju – industrija osiguranja u Europi ušla je u krizu na snažnoj poziciji i pokazala otpornost na financijske škove. Ali, i iz CEA-e ističu kako osiguravatelji nisu otporni na negativne, ‘zarazne’ efekte krize pa se može očekivati pad prodaje osiguravateljih proizvoda zbog ekonomskog usporavanja.

Čini se da je najbolje čemu se osiguravatelji mogu nadati godina poput 2008., jer očekivati da će je 2009. godina premašiti rezultatima ne djeluje ni realno, ni moguće.