Vjerojatno će kriza, kad se iduće godine razmaše u punoj snazi, iznjedriti još svakojaka iznenađenja, no malo je tko pomislio da će upravo u najgore vrijeme izbiti tihi rat između dviju poduzetničkih institucija, HGK i HUP-a. Doduše, zahtjevi za reformu Komore, njezine uloge u poduzetničkim vođama i posebno visine i potrebe plaćanja obvezne članarine dugo su već ne samo na među poslodavaca. Ipak, rijetki su očekivali da se sukob razmaše upravo sada, kad čak i protivnički stranački tabori zbog težine gospodarskih problema tu i tamo zakopaju ratnu sjećanju. No nije sve bez vraga, jer dok se oni ‘ribaju’, nitko premijera Sanadera ne pita zašto (ni)je povukao ovaj ili onaj potez, nitko ga ne pita ni zna li kako. Kruha i igara – staro je pravilo skretanja pozornosti protivniku i dobrodošao ‘spin’ kad ne može ponuditi ništa pa metnije. Šteta samo što protivnici pristaju na takvu ‘uporabu’.
Cijena hrane i goriva, nakon čega je uslijedila financijska kriza, koja je primirila cijene sirovina, ali je zato zaprijetila masovnim otpuštanjima. U izvješću Svjetske banke stoji da je došao kraj snažnom rastu cijena sirovina, čija je vrijednost u posljednjih pet godina skočila 130 posto. I domaći analitičari smatraju da inflacija više nije problem. U skladu s tim procjenama, i u Hndalovoj anketi daleko najviše domaćih poduzetnika (79,7 posto) odgovorilo je da će u 2009. godini zadržati iste cijene kao i u ovoj. Iako je donedavni rast cijena opravdavan rastom cijena sirovina i energenata, izgleda da smanjenje njihovih cijena neće mnogo utjecati na smanjenje cijena finalnih proizvoda. Naime, cijene će smanjiti samo 11,2 posto poduzetnika, dijelom vjerojatno zato da bezbolnije prežive krizu, a dijelom zbog straha od novih poskupljenja cijena inputa, zbog čega bi nova poskupljenja svojih proizvoda teško objasnili potrošačima. Ipak, na povećanje cijena u 2009. odlučit će se 9,2 posto poduzetnika. Predviđanja analitičara govore da nagli pad cijena sirovina na svjetskom tržištu upozorava na naglo hlađenje inflatornih očekivanja i da takve snažne korekcije cijena sirovina mogu biti rani signali deflacija, koja vodi u produbljivanje recesije i nagli gubitak brojnih radnih mjesta. Tako da bi nakon godina u kojima smo se plašili inflacije, 2009. mogla proći u strahu od snižavanja cijena.
No, deflacija može biti strašnija od inflacije i iz nje je mnogo teže izazivati. U slučaju deflacija očekivani daljnji pad cijena odgaja potrošnju i investicije, što za poslodavce ima smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i BDP-a. Mogućnosti monetarne politike znatno su ograničene, a izlazak iz deflacija moguć je jedino uz pomoć izrazito ekspanzivne fiskalne politike. Analitičari PBZ-a procjenjuju da su se rizici inflacije smanjili, iako i dalje postoje, dok su se rizici dodatnog usporavanja gospodarskog rasta (i sve posljedice koje se vežu uz to) povećali. Pri tome napominju da ne vide nikakve drastične scenarije, već usporavanje rasta u 2009. godini na, kako stvari sada stoje, solidnih dva do tri posto. Prosječnu inflaciju u 2009. vide u rasponu od četiri do pet posto, što je, ističu, dobra vijest. Također ocjenjuju da će stabilan tečaj tijekom 2009. dati znatan doprinos smanjenju inflacije te financijskoj i gospodarskoj stabilnosti.
S obzirom na poznate ranjivosti inače stabilnoga hrvatskog makroekonomskog okruženja, a to su visok vanjski dug te visok deficit bilance plaćanja, očekuje se skuplje i teže vanjsko financiranje. S time trebaju računati svi, a posebno oni koji se u posljednje dvije-tri godine pojačano zadužuju u inozemstvu. U PBZ-u prognoziraju da bi deficit na tekućem računu (zbog usporavanja gospodarskog rasta) mogao biti manji od 10 posto BDP-a u 2009. Stoga se u 2009. godini očekuje i rast nezaposlenosti. No, u nastavku 2009. godine, ili barem na njenom kraju, svi se nadaju oporavku. S obzirom na rezultate ove ankete, domaći poduzetnici, iako svjesni negativnih trendova i ozbiljnosti situacije koja ih čeka u idućoj godini, nisu pretjerano pesimistični. Nadajmo se da će tako i ostati i da je riječ o realnim očekivanjima i prognozama, a ne ‘zatvaranju očiju’.
