FRANJO LUKOVIĆ, PREDsjEDNIK UPRAVE ZAGREBAČKE BANKE

S jedne strane imamo visoku adekvatnost kapitala, višu od 16 posto, s druge smo u solidnoj grupi, koja će i ove godine ostvariti visoku dobit i dovoljno je velika da nas podrži bude li trebalo. Imamo visoke rezerve kod Središnje banke i solidnu klijentelu.

Globalna je financijska kriza problem (re)financiranja postavila u središte poslovnog života. Kad je kriza eskalirala, nitko na međunarodnom tržištu nije mogao dobiti kredit na rok dulji od godinu, dvije. No stanje se na tržištu srednjoročnog financiranja stabilizira i to je naznaka da je najgori dio financijske krize iza nas, ocijenio je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. No, to ne znači da je kriza iza nas. Upitno je koliko će hrvatska poduzeća moći obnoviti kredita koje sada uživaju. U mjeri u kojoj to ne bude moguće, to će negativno utjecati na njihovo poslovanje. Sve će ovisiti o dubini recesije u inozemstvu i o povjerenju financijskih tržišta prema solidnosti financijskog poslovanja i makroekonomskih temelja u Hrvatskoj, upozorava Luković.

Ključni je potez već povučen. Luković tvrdi da su osigurali izvore financiranja za umjereni rast, dijelom u banci prikupljanjem štednje, dijelom i iz dodatnih izvora iz Grupe UniCredit koji su već osigurani u proračunu.

• Imamo podršku Grupe UniCredit, koja neće povlačiti sredstva od dividendi, nego će ona ostati u Hrvatskoj – tvrdi Luković.

Zagrebačka banka također neće smanjivati broj zapošlenih, a u planu je i širenje poslovne mreže. Time dokazuje da se pripremila podržati klijente i u nepovoljnom gospodarskom okruženju koje nas čeka. Najveći je izazov sigurno (ne)mogućnost financiranja poduzeća i o tome se, kaže, ovih dana vode intenzivne konzultacije u krugu poslovnih banaka, s Vladam i HNB-om, s Ministarstvom financija. Traži se rješenje u kojem bi se osiguralo ne samo refinanciranje proračuna, nego i cjeline javnog sektora, HEP-a, HAC-a, HBOR-a, a da pri tome ostane dovoljno izvora i za privatni dio gospodarstva.

• To je ‘on going’ proces za koji rješenje nije nađeno, ali postoji mogućnost da se nade – kaže Luković.

Veći problem nego dosad u većini bi banaka moglo biti povećanje nenačelnih kredita. No Luković kaže da je reprogramiranje i dosad bilo dio redovnog poslovanja i to onda kad banka ocijenila da je dužnik, u duljem razdoblju i uz drugi aranžman ipak sposoban vratiti kredit.

• Naš je interes omogućiti mu vraćanje kredita, a ne primjenjivati prisilne mjere. Bude li više izgubljenih radnih mjesta, takav će način poslovanja biti češći nego inače, ali to nije ništa novo i na to smo spremljali – tvrdi Luković.

Još je nekoliko dobrih poteza, kao priprema za testiranje izdržljivosti krize, već povučeno.

• S jedne strane imamo visoku adekvatnost kapitala, višu od 16 posto, s druge strane smo u grupi koja je solidna, koja će i ove godine ostvariti visoku dobit i dovoljno je velika da nas podrži ako bude trebalo. Imamo visoke rezerve kod Središnje banke, solidnu klijentelu. Teško je poželjeti dočekati krizu u boljem položaju – zaključuje Luković.

Dobra je prilika za banke povratak klasičnoj štednji, što je već i ove godine omogućilo da financiraju rast kredita iz domaćih izvora umjesto iz skupljih inozemnih.

Kakva će biti 2009. godina? Financijski će rezultati banke biti malo bolji od ove godine, ali ako Zagrebačku banku stavi u kontekst cjelokupnog okruženja, koje će i te kako utjecati na poteze banke, ocijenio bi je lošijom od ove. Koliko?

• Malo ili ipak znatno lošijom, teško je reći, sve ovisi o dubini recesije. O tome ovise i svi naši budući potezi – zaključuje Luković.