Svijet

Mi u građevinarstvu već smo doživjeli veliku krizu u prvoj polovici devedesetih, kad je mnogo tvrtki propalo, ali one koje su opstale, izašle su jače. Današnja kriza neće biti takva intenziteta.

Građevinarstvo u ovakvim vremenima prvo ulazi u krizu, ali i prvo iz nje izlazi. Ona će u svakom slučaju donijeti i nešto pozitivno, u njoj ćemo, vjerojatno, zajedno mnogo naučiti. Naučit ćemo, primjerice, da nije dobro držati sva jaja u istoj košari. Za uspješno nošenje s krizom treba biti aktivan na više tržišta jer je tako lakše prebroditi teškoće.

Dobar je put za izlazak na strana tržišta udruživanje u klasteru koji bi svojom veličinom, snagom i operativom mogli ravnopravno konkurirati stranim velikim igračima u inozemnim poslovima.

Možemo se nadati da će Vlada ustrajati i da će, kao što je najavila, pojačati investicijsku aktivnost.

Oni koji nisu dovoljno snažni, otpast će tijekom krize. Opstat će oni koji su dovoljno snažni i spremni za nove izazove. Mi u građevinarstvu već smo doživjeli veliku krizu u prvoj polovici devedesetih, kad je mnogo tvrtki propalo, ali one koje su opstale, izašle su jače. Današnja kriza neće biti takva intenziteta. No svejedno će 2009. odrediti program snalaženja u krizi. Kriza će hrvatsko građevinarstvo natjerati na ubrzano restrukturiranje.

U IGH spremno dočekujemo krizu, tako smo i odredili prioritete za 2009. Ponajprije, tvrtka će se restrukturirati, završit ćemo posao na novom ustroju. IGH će se transformirati u holding jer s novim projektima postaje ‘developer’. U tom će holdingu biti nekoliko tvrtki od kojih će jedna biti Institut, koji će se i dalje baviti osnovnim poslom – projektiranjem i ispitivanjem materijala. U holding ulaze i tvrtke koje je IGH samostalno ili s partnerima osnovao u inozemstvu – u Maroku, Rusiji, Bugarskoj, Crnoj Gori, BiH. Za ulaganje i vođenje projekata osnovat će se IGH Invest, a IGH Projekt obuhvatit će nekoliko biroa koji će se baviti projektiranjem zgrada.

Nadalje, nastavit ćemo se skrbiti za naš najvažniji resurs, ljude. Čuvanje ljudskih potencijala ključno je za IGH, nastavit ćemo školovati zaposlenike. Zapošljavat ćemo samo inženjere da bismo osigurali dovoljno kadra za sve projekte u kojima sudjelujemo i za koje ćemo se natjecati.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, tu je štednja. Održimo se svega nepotrebnog, poslužimo ne razbacujući se ičime. Svaki je tvrtkin odjel već dobio zadatak, počevši od ovogodišnjega prosinca, da na mjesec uštedi 10 posto. Štedimo na svemu na čemu se može uštedjeti, od uporabe službenih automobila do mobitela. Naravno, pazimo da mjere štednje ne naštete razvoju, ali od sada na simpozije više nećemo slati petero inženjera, nego jednog do dvoje, pa će oni nakon povratka o svemu izvijestiti svoje kolege. Isto tako, odlučili smo umiroviti sve zaposlene koji su stekli uvjete za mirovinu, riječ je o tridesetak zaposlenika. Naravno, sve su to stručnjaci i nama će, vjerojatno, još trebati njihovo znanje, pa ćemo ih prema potrebi zapošljavati honorarno.

Nastavljamo s razvojem i ofenzivnije krećemo na inozemna tržišta. Isto tako, u odnosu sa svojim poslovnim partnerima inzistiramo na redovitu plaćanju.

Još ne znamo ulazne podatke za 2009., ali želim da bude nastavak 2008., i po razvoju i po uspješnosti. Ne mogu dati jedinstvenu ocjenu za sljedeću godinu. Podijelio bih je na dvije ocjene: prva bi označavala da će 2009. biti znatno teža od ove na izmaku, a drugom bih ocijenio njezinu pretpostavljenu uspješnost. Ne sumnjam da ćemo unatoč teškoćama biti bar jednako uspješni kao i 2008.

Neredi u Grčkoj nisu, međutim, rezultat isključivo unutarnjih grčkih problema ili nesposobnosti vlade desnog centra, premda ona u tome ima teškakva udjela. Korijeni mu nisu u tradiciji ili uzavrelome mediteranskog temperamentu. Oni jesu ishod sustava koji je ove jeseni stjeran pred zid i čije su se vrijednosti pokazale upitima. Jer, kako drugačije protumačiti vijest da je John Thain, šef Merrill Lynch, vrlo skromno zatražio ‘sam’ deset milijuna dolara bonusa za ovu godinu? Inače, zaraduje 750 tisuća dolara na godinu, bila zima ili proljeće, dobio je 15 milijuna samo da dođe u Merrill, a njegova je banka ove jeseni ostala na životu samo zahvaljujući milosti i parama države. Dok se svijet njiše na rubu provalije, u čijem je stvaranju upravo njegova banka odigrala jednu od vodećih uloga, on se spremao mirno preuzeti višemilijunsku premiju. To što je na kraju, pod žestkim pritiskom javnosti, odustao od premije, nije znači previše. Takva ponašanja možda budu okidač za neke sljedeće nemire, jer nema sumnje da će se kriza dalje zaoštriti i da će sljedeća godina biti vrlo teška.

Neredi iz Grčke lako se mogu preliti izvan njezinih granica, pa mnoge europske države strede da će se upravo to i dogoditi, jer su mladi u mnogim europskim gradovima već iskazali solidarnost s Grčima. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy s pravom je zabrinut za mogući razvoj slične situacije u Francuskoj, posebno s obzirom na nemire u Parizu i drugim francuskim gradovima iz 2005. godine.

Nova je Vlada objavila tabelu poreznih olakšica, prema kojoj većina austrijskih kućanstava treba u 2009. imati primanja veća i do 3.000 eura na godinu. No, kako to ostvariti a da deficit ne prijeđe limit od tri posto?

D onedavno su austrijskom politikom dominirale dvije velike stranke: Socijaldemokratska (SPÖ) i Narodnjačka (ÖVP), kako je praktički bilo tijekom cijelog razdoblja od Drugoga svjetskog rata naovamo. U zajedničkim vladama od 1945. do 1966., zatim od 1987. do 2000., te od početka 2007. do kraja 2008., te su dvije stranke dvotrećinskom većinom u saveznom parlamentu mogle mijenjati ustavne odredbe, kao i donositi razne ustavne zakone. Na pretposljednjim saveznim izborima, u jesen 2006., SPÖ i ÖVP su ukupno dobili gotovo 70 posto glasova, a na posljednjim prijevremenim izborima potkraj ovog rujna tek nešto više od 55 posto.

Zahvaljujući preraspodjeli glasova za stranke koje nisu uspjeli ući u parlament, SPÖ i ÖVP sada kontroliraju zajedno 59 posto Narodnog vijeća, zakonodavnog, Donjeg doma Saveznog parlamenta. To je sasvim dovoljno za vladanje do novih izbora, u, prema novom, maksimalno petogodišnjem razdoblju. Međutim, to je istodobno najslobodiji izborni rezultat tih dviju stranaka u poslijeratnoj Austriji. Novu Vladu socijaldemokrata i narodnjaka zato neki nazivaju ‘bonsai-koalicijom’.

Novi vode još najmoćnijih stranaka, socijaldemokrat Werner Faymann i narodnjak Josef Pröll, znaju da je to možda i posljednja prilika da SPÖ i ÖVP imaju većinu i vladaju u paru. Zato promatrače nije začudio njihov relativno brzi dogovor o novoj saveznoj Vladi, inauguriranoj početkom prosinca. Osim nepunih 30 posto glasova, Faymann ima podršku bulevarskog Neue Kronen Zeitunga, najvećeg dnevnog lista u Austriji i njegova besplatni mladeg brata dnevnog lista Heutea.

Socijaldemokratima je blizak i ambiciozni najmlađi austrijski dnevni list Österreich, koji se također nemalim dijelom distribuiru besplatno. ORF, austrijska radiotelevizija, također pruža podršku SPÖ-a. To čini i Udruga austrijskih sindikata. Naravno, Faymannu snažna podrška dolazi i iz bečke vijećnice, od gradonačelnika Michaela Häupla. S druge strane, Josef Pröll je nečak karizmatičnog Erwina Prölla, pokrajinskog poglavaru Donje Austrije. Podržava ga Kurier, jedan od jačih dnevnih listova u Austriji. Austrijska udruga poljoprivrednika također je snažno zaštićena donedavnog ministra poljoprivrede, sada vicekancelara. Josef Pröll potporu ima i od Austrijske gospodarske komore, tradicionalno priklonjene narodnjacima.

U novoj Vladi je ÖVP, osim vicekancelara, dobio niz važnih ministarstava: financija, vanjske politike, unutarnjih poslova, privrede, znanosti i poljoprivrede. Narodnjaci su nominirali i ministricu pravde Claudiu Bandion-Ortner, koja formalno nije član stranke. Istodobno socijaldemokrat, osim kancelara Faymann, drže Ministarstvo obrane i sporta (sada jedino ministarstvo!), zatim zdravlja, pa onog za ‘žene, medije i regionalnu politiku’, kao i Ministarstvo rada i socijale, zatim obrazovanja i kulture te za promet. Zanimljivo, dvojica Austrijanaca koji su podrijetlom gradišćanski Hrvati sada su ministri, po jedan iz svake stranke. Socijaldemokrat Norbert Darabos, koji je i u prethodnoj vladi bio ministar obrane, ostao je to i u novoj. Istodobno, novo lice u Vladi je narodnjak Nikolaus Berlakovich, dipl. ing. agronomije, donedavno gradišćanski političar, sada ministar ‘poljoprivrede, šumarstva, ekologije i vodoprivrede’.

Nova Vlada ima težak zadatak, da, kao što je obećala, osigura radna mjesta, ojača kupovnu moć i oživi potražnju u sumornome globalnome gospodarskom okruženju. Najavljen je i porezna reforma, objavljena je već i tabela poreznih olakšica, prema kojoj velika većina austrijskih kućanstava treba već u 2009. imati neto-primanja veća za 1.000 do 3.000 eura na godinu. Međutim, pitanje je hoće li se to moći izvesti bez prevelikoga državnog zaduživanja, kako budžetski deficit ne bi prešao limit od tri posto.