Promjene cijena. U trenutku kad je dolar pao ispod vrijednosti iz ugovora, tvrtka je to amortizirala promjenom dolarskog cjenika, ali ne u istoj mjeri u kojoj je dolar oslabio, da ne bi oslabila vlastitu konkurentnost, kaže Oreč.
Preporučuju to i u Udruzi korporativnih rizničara. Predsjednik Udruge Goran Brajdić kaže da je dobar način zaštite upravo prirodnog ‘hedge’, primjerice ako kompanija prodaje svoje proizvode u dolarima, bilancu može uravnotežiti kreditiranjem u toj valuti. Također, na raspolaganju su joj i različiti financijski instrumenti koje nude domaće banke. U Raiffeisen, Hypo i Erste banci potvrđuju da svojim klijentima nude FX ‘forward’ transakcije, kupoprodaju valute s tečajem fiksiranim danas za isporuku na unaprijed utvrđeni dan u budućnosti. Terminkom kupoprodajom deviza klijenti mogu fiksirati novčani tok u budućnosti, a zaradu tražiti u razlici kunskih prijela i odjela.
U bankama kažu da su posebno osjetljive grane poput turizma, brodogradnje, poljoprivrede te tvrtke koje u svojoj bilanci imaju rizike prema volatilnijim valutama nego što je to euro, a to su sve one koje rade s Amerikom, Bliskim ili Dalekim istokom, zemljama u regiji, čije valute mnogo više osciliraju. Mnoge su tvrtke vrlo aktivne u zaštiti od tečajnih rizika, posebno velike koje imaju vlastite organizirane riznice. No s krizom i nesigurnošću sve je više i manjih tvrtki koje se koriste takvim proizvodima, kažu bankari.
Brajdić kaže da Udrugu nastoji educirati i podići razinu svijesti kompanija o potrebi upravljanja tečajnim rizicima. To bi tvrtkama moglo biti i te kako korisno, jer želje izvoznika da kuna oslabi da bi podigla konkurentnost hrvatskih izvoznih proizvoda neće biti uslišane. Na nedavnoj konferenciji hrvatskih izvoznika guverner Rohatinski je na tri pitanja – hoće li HNB deprecirati kunu i tako potaknuti izvoz, hoće li selektivno tretirati kredite za izvoz i hoće li stvoriti uvjete za selektivno smanjenje kamata na kredite za izvoz – kategorički odgovorio: ne, ne i ne!