Većina kućanstava ima kapacitet od maksimalnih 30 mbit/s, što uskoro neće biti dovoljno za sve usluge koje nosi budućnost digitalne televizije. No nema nikakve sumnje da će HT, čim mu konkurencija počne uzimati tržišni udio, napraviti tehnološki iskorak povezujući kablovski svoje korisnike.
Relativno dobra umreženost koaksijalnim kabelom jedna je od najjačih prednosti njegova glavnog konkurenta B.neta. Propusnost njegove mreže mnogo je veća, čak do 100 mbit/s, no kapaciteti su mnogo manji od HT-ovih. Iako povezuje samo velike gradove (Zagreb, Split, Rijeka, Zadar, Osijek, V.Gorica i Solin), B.net ima sličan broj korisnika kao MAXtv. Od 240 tisuća kućanstava, koliko ih pokriva vlastitom mrežom, trenutačno ima otprilike 95 tisuća preplatnika kablovskih televizija. Velik zamah tom operatoru donijela je ponuda ‘triple play’ paketa (telefon, internet, televizija), što je usluga prema kojoj se B.net razlikuje od konkurencije.
- Mreža je posve naša, osim konekcija između regija. Ni u jednoj se točki ne oslanjamo na HT-ovu infrastrukturu, i to je naša najveća prednost u odnosu na ostale operatere – kaže Željko Batistić, B.netov operativni direktor.
Ovih je dana B.net počeo kampanju utemeljenu na platformi digitalne televizije pod nazivom Xvision. Osim osnovnog paketa, u kojem se nalazi 37 kanala, i B.net, slično kao i MAXtv, nudi dva dodatna paketa s posebnim sadržajima s ukupno 88 kanala.
- Sljedeća su faza interaktivnost i usluge za zahtjev. Tu bih izdvojio video na zahtjev (analogno MAXtv-ovoj videoteci) i uslugu ‘time shift’, koja omogućava da cijeli program pomaknete u vremenu – kaže Batistić, dodajući da bi sljedeći korak bio ‘future’ TV, koji bi omogućavao gledanje sadržaja i prije nego što ga se službeno emitira, naravno, uz naplatu.
I Perišić i Batistić smatraju da će budućnost digitalne televizije biti visoka razlučivost i plaćene usluge. U zemljama koje imaju tradiciju u nekom obliku digitalne televizije takvo načelo, popularno nazvano ‘pay per view’, nije nimalo nepoznato, a hrvatsko tržište tek čeka pojavu takvih usluga, za koje sada još uvijek ne postoji dovoljno zanimanje. Kad je riječ o HD-u, obojica se slažu da je to jednostavno ‘must have’ za one koji žele obojati iskustvo gledanja televizije.
- Uspoređio bih to s prelaskom s crno-bijelih na prijamniku u boji. Istina je da je riječ o skupoj tehnologiji, ali to je jednostavno budućnost – kaže Perišić. MAXtv u svojoj ponudi za sada ima 30-ak filmova u HD tehnologiji, a broj dostupnih kanala popeo se na sedam. Upravo predstavljeni B.netov paket također nudi nekoliko kanala u HD razlučivosti. Posljednjih desetak godina svjedoci smo gotovo eksponencijalnog razvitka internetske tehnologije. Slične stvari očekuju nas i u segmentu televizije, medija s najvećom raširenosti na planetu. Budućnost sigurno nosi sjedinjenje svih tih tehnologija u jedinstvenu uslugu.
Audi A4 ima posve novu platformu preuzetu od kupea A5. Moderan interijer također se nadahnuo manjim kupeom, a ističe se vrhunskom kvalitetom materijala i izrade te spomenutom većom ponudom prostora na stražnjim sjedalima i prtljažnikom, čiji je obujam narastao na respektabilnih 480 litara. Ponuda agregata zaokružena je na dva benzinca i tri dizela, a svi koriste izravno ubrizgavanje goriva. Svi koji preferiraju oktansko gorivo mogu birati između 1,8-litrenog agregata koji koristi turbopunjač i 3,2-litrenog atmosferskog motora. Slabiji razvija maksimalnih 160 konja. Jači benzinac istiskuje 255 KS uz impresivnih 330 Nm oktetnog momenta. A4 s ovim agregatom stotku hvata za 6,2 sekunde, a maksimalna brzina je elektronski ograničena na 250 km/h. Dizelska ponuda sastoji se od dva šesterocilindraša, 2,7-litrenog s 190 i 3,0-litrenog s 240 KS. Najveću novost predstavlja osnovni dvolitreni dizelaš koji, prvi put u četverocilindarskom Audiju, koristi common-rail izravno ubrizgavanje goriva. Snaga od 143 KS koliko istiskuje novi agregat uz okretni moment od 320 Nm dostatna je za maksimalnih 215 km/h, dok je za dostizanje potrebno 9,4 sekunde. Početna cijena osnovnog modela iznosi 33.507 eura.