Proljeće i jesen više nisu presudne sezone za kretanje s novim brendom

Konkurencija, cijene, gubljenje tržišne pozicije neki su od glavnih razloga za kretanje s novim proizvodom, pri čemu je godišnje doba manje važno od dobre kampanje. Osim ako nije riječ o predbožićnom vremenu. Tada se ipak kupuje najviše.

Za 2006. godinu informatički će znalci kazati da je to bilo razdoblje s najviše odgađanja ili premišljanja kad je riječ o lansiranju novih proizvoda. Priču je počeo Microsoft s dugoočekivanom Vistom kojoj je nekoliko puta promijenjen datum izlaska, a nastavile su je kompanije poput Sonyja, Toshiba ili Sun Microsystemsa. Sony je tako preselio lansiranje PlayStationa 3 s travnja na studeni kako bi ulovio blagdanski ‘mooving’, dok je Toshiba za mjesec dana pomaknula datum izlaza novog DVD Playera pod izgovorom da su htjeli uskladiti izlazak s najnovijim hollywoodskim naslovima koje bi kupci onda mogli gledati putem uređaja što je, tvrde njihovi ‘pirovci’, fantastično iskustvo.

No, iako su ljudi iz kompanije zbog neugodnosti prouzrokovanih odgađanjem datuma imali spremni i vrlo logičan izgovor, postavlja se pitanje nisu li to mogli znati i prije. Bolje rečeno, ne hvata li narod blagdanska groznica uvijek u isto vrijeme potkraj godine i ne najavljuju li se izlasci novih ‘blockbuster’ mjesecima unaprijed?

Cinici će reći da prve najave o točnim datumima izlaska novih proizvoda zapravo nisu ni u kakvoj vezi s planom menadžmenta, jer novi se proizvod ne priprema samo u godini u kojoj izlazi već ovisi o čisto strateškoj odluci, zastrašivanju konkurencije ili pripremi terena u slučaju da konkurenciji padne napamet izbaciti nešto novo. No, o čemu god bila riječ, jedan od činitelja uspješnog lansiranja proizvoda jest, timing, poglađivanje vremena njegova izlaska i uopće potrebe za novitetima.

Tradicionalno, iz kojeg god sektora dolazile, kompanije očekuju da će im eventualnu slabiju prodaju tijekom godine popraviti snažnija potražnja u blagdanskim mjesecima kada psihologija čini čudi. Zapravo, dokle god zvone zvončići i dok šoping-centri postaju mjestom obiteljskog druženja bit će i prodaje proizvoda. Izgleda da ni negativna ekonomska predviđanja neće našteti ovogodišnjoj blagdanskoj potrošnji, pa su očito novi proizvodi prilično dobrodušli. Jedino je, kao i uvijek, važno kada…

Za novitetima bi najprije trebale posegnuti kompanije suočene s usporavanjem rasta ili stagniranjem. Ako usporavanje nije uvjetovano vanjskim pritiscima na cjelokupnu ekonomiju, ako konkurencija također ne briljira a kompanija pritom raspolaže dobrim prodajnim kadrom, trebala bi razmisliti o uvođenju novih proizvoda. Naravno, ključni moment za preispitivanje jest i slučaj kada potrošači radije biraju proizvode konkurencije, što je očiti pokazatelj da bolje zadovoljavaju njihove potrebe.

Dobar primjer je poznati lanac kafeterija Starbucks koji je, suočen s opadanjem prodaje, posegnuo za novim proizvodima. Nakon što je imidž izgradio na silnim varijacijama espresso kave, razvojni tim odlučio se prebaciti na nove napitke, od onih s predznakom zdravi do onih namijenjenih ugodi pravih hedonista. Svjetski mediji izvještavaju o tome da se trenutačno ispituje čak 200 novih proizvoda. Slična je situacija bila i kad je veliki, inovativni Apple ušao u biznis s telefonijom. Zbog snage svog brenda i inovativnog pristupa tržištu, vrlo je brzo okupio brojne i vjerne poklonike iPhonea koji su mu umjesto postojećim proizvođačima mobitela odlučili pružiti priliku i novac.

Poučeni uspjehom iPhonea kompanije poput LG-a, Nokie ili Motorole znale su da ne smiju sjediti prekriženih ruku nadajući se da će im nešto pasti napamet ili da će, daj Bože, iPhone dosaditi fanovima. I odjednom, gotovo svaki proizvođač mobitela koji drži do sebe odlučio je izbaciti nove modele, primjerice s ‘touch screenom’ i multimedijalnim karakteristikama, koji mogu, posebno zbog nešto niže cijene, konkurirati Appleu.

No, to nije sve. Novi proizvod je rješenje i u trenutku kad je kompanija pod pritiskom da smanji cijene. Kao što piše Entrepreneur.com, svakoj se kompaniji može dogoditi da potrošači odjednom shvate kako ne mogu procijeniti je li njihov proizvod kvalitetniji od konkurentske, već da će se odlučiti, bez obzira na dosadašnju strategiju kupovanja, za onaj jeftiniji. E sad, kompanija mora sniziti cijene kako bi povećala prodaju, ali se pritom suočiti i s nižim profitnim maržama i nižim proračunom za daljnje investicije u poboljšanje postojećeg proizvoda. Rješenje? Novi proizvod.

I, na kraju, stručnjaci će se složiti da je odluka o lansiranju novog proizvoda kako bi se potaknuo rast najbolji znak da je riječ o zdravoj kompaniji. Ali, ispunjenje cilja ipak će ovisiti o pametnoj ideji i dobro razrađenom planu ‘kako nešto učiniti’.