-
Vaš je posao prilično slabo poznat široj javnosti. Možete li ukratko objasniti posao brokera za osiguranja? – Mi smo svojevrsan buffer između osiguravatelja i osiguranika. Naši klijenti su osiguranci, uglavnom je riječ o tvrtkama, kojima je potrebna stručna procjena rizika i potrebnih vrsta osiguranja. Kad to utvrdimo, pregovaramo s osiguravajućim kućama i klijentu dajemo na izbor koju će od nekoliko ponuda izabrati. Naša je dužnost izabrati za klijenta najkvalitetniji paket osiguranja kojim se pokrivaju svi rizici.
-
Zašto klijenti odabiru vas, a ne osiguravajuće kuće? Nije li bolje direktno pregovarati s njima? – Smatram da nije, a takva je praksa i vani, iz razloga što mi ipak imamo obvezu prema klijentu, dok su osiguravatelji ipak u poziciji da malo više misle na svoju dobit. Vani sve velike korporacije pregovaraju s nama, a ne sa osiguravateljima.
-
Kako se osiguravatelji ponašaju prema vama? Gledaju li na vas kao konkurenciju? – Bilo je toga prije, ali dokazali smo i da njima štedimo vrijeme jer ne moraju kontaktirati s klijentima toliko često. Pojave da nas osiguravatelji kao brokera zaobilaze više se ne događaju.
-
Na koji se način to očituje? – Kao primjer ću navesti posljednjih nekoliko klijenata koji su se odlučili za nas. Bila je riječ o tome da smo mi bili jedini koji su im mogli relativno jednostavnim jezikom objasniti što to njihovi partneri traže u smislu osiguranja. Mislim da će sa širenjem poslovanja naših tvrtki u inozemstvu naša uloga sve više rasti, jer imamo iskustva u takvim poslovima.
-
Imate li uspjeha s najvećim domaćim kompanijama? Tko radi osiguranje za, npr. Agrokor i slične kompanije? – Za sada još uvijek to čine nijihovi ljudi. Mislim da će se to u budućnosti promijeniti jer tako velikim kompanijama problem je samo administriranje tolikog broja polica, a mi im kao tvrtka s referencama i klijentima mnogo većim od njih, na globalnoj razini, sva kako možemo pružiti kvalitetnu podršku.
-
Dakle, dobra vremena za vas brokere tek dolaze? – Nadamo se da je tako.
-
Koje vrste osiguranja još dolaze na hrvatsko tržište? – Ono u čemu zaostajemo za svijetom, a mislim da će biti sve popularnije, osiguranje je zdravlja i školovanja. Naime, već sada obrazovanje dobrim dijelom ide na teret kućnog budžeta tako da će štednja za školovanje kroz polici osiguranja dobiti na popularnosti.
-
Činjenica je da priznanja gode i čini se da ih je lakše dobiti u svijetu nego kod kuće. To je otprilike po onoj narodnoj: ‘Najteže je biti dobar u svom selu’. Priznanja koja spominjete jesu nagrađa za učinjeno, ali i više od toga, ona su obveza da se radi i bolje i više na unapređenju i afirmaciji održivog razvoja turizma i zaštiti okoliša.
-
Što BiH može ponuditi svijetu i po čemu može postati prepoznatljiva u turizmu, i kako onda afirmirati taj bosanskohercegovački turistički trend? – Nama na ovom stupnju razvoja izuzetno pogoduje činjenica da je u ovom trenutku jedan je od ključnih trendova suvremenoga turističkog tržišta potraga za ekološki očuvanim prostorom i autentičnosti. Školski smo primjer turističke destinacije koju karakterizira raznovrsnost prirodnih pogodnosti, povijesne i kulturne baštine, i koja upravo na tim temeljima može graditi svoju superiornost razvijajući specifične vrste turizma kao što su zimski, avanturistički, vjerski, kulturni, zdravstveni ili ekoturizam. Imamo upravo ono što tržište traži.
Brokeraža je nedovoljno prepoznata u Hrvatskoj
Uostalom, i Svjetska turistička organizacija, koju je na proletos održanoj konferenciji o turizmu u Mostaru predstavljala gospoda Cordula Wohlmuter, jasno nam je poručila da je naša razvojna šansa upravo u još uvijek relativno očuvanoj prirodi i autohtonoj tradiciji i kulturi. Drugo je pitanje zašto mi to ne prihvaćamo, čak i kad nam to kažu svjetski turistički autoriteti, i još važnije zašto to ne znamo ponuditi svijetu… Da bismo postali prepoznatljivi, po-najprije moramo poraditi na stvaranju pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine, što je zadaća kako državnih i entitetskih struktura tako i nevladinog sektora, eksperata, ali i svakoga građanina ponašob.
U tom smislu, cijenimo da, uz poštovanje društvene i kulturne autentičnosti pojedinačne destinacije, očuvanje njenog naslijeđa i tradicionalnih vrijednosti, promociju turizma treba podići na razinu zajedničkog nastupa promovirajući Bosnu i Hercegovinu kao zemlju prirodnih vrijednosti, bogate povijesti i sastavljenu na tradiciji različitih kultura.
Nažalost, još uvijek nedovoljno. Kao da još nismo postali svjesni koliko je naš temeljni turistički resurs izdašan i ekološki još uvijek visoko vrijedan prostor, za kakvim vlada potražnja na turističkom tržištu. On nas može učiniti prepoznatljivim, a samim tim i turistički privlačnim. Kad je riječ o turizmu, držim da je sasvim utemeljeno reći da je on velika razvojna šansa BiH, ali još uvijek nedovoljno prepoznata te je potrebno osigurati bitno šire uvažavanje turizma u profiliranju gospodarskog razvitka.
Prihvati li se da je turizam jedna od strateških grana razvoja, institucije vlasti na svim razinama morat će aktivnije poraditi na jačanju institucionalno-zakonodavnog okvira i donošenju adekvatnih mjera ekonomske politike kojim će se privući investicije u turistički sektor i osigurati primjerena valorizacija prirodnih resursa. Opredijelili smo se za razvoj kvalitativnog turizma na temeljima održivog razvoja, što u prvi plan stavlja potrebu očuvanja evidentnih prirodnih ljepota i ekoloških vrijednosti.
Kako ocjenjujete uspješnost bosanskohercegovačkog turizma, i koje su destinacije najinteresantnije turistima? – Ne ulazeći u dublje analize, možemo reći da se nastavlja pozitivan trend rasta iz posljednje dvije godine, što ipak svjedoči da se polako, ali sigurno, stvara okružje u kojem se počinje bolje razumijevati uloga i mjesto turizma u cjelokupnom gospodarskom razvoju.
Kao što i najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, još uvijek ide brže od onog koji luta bez cilja, s optimizmom gledamo u budućnost bosanskohercegovačkog turizma. Nadam se da će nakon konferencije u Bihaću i uspostavljanja institucionalnog upravljanja podrucjem NP Una turizam doživjeti svojevrstan preporod, čime će se stvoriti uvjeti ne samo za održivi razvoj područja Nacionalnog parka nego i za ukupni gospodarski, društveni i kulturni razvoj općine Bihać i Unsko-sanske županije.
Kad je riječ o najinteresantnijim domaćim destinacijama, onda su to svakako Međugorje, Sarajevo, Stari nost u Mostaru, Neum, ali i sve one destinacije koje nude aktivan odmor za srednju klasu željnu da vidi nešto novo i interesantno.
