Zdravlje i automobili

Hrvati su, na radost osiguravatelja, napokon odlučili posvetiti pozornost svom zdravlju, no daleko je to još od zanimanja za osiguranje automobila. Iduća bi godina mogla promijeniti sliku.

Ma što je ukupno 131 kuna koje bi umirovljenik s mirovinom većom od 2.700 kuna svaki mjesec morao izdvajati za doprinose i policu dopunskog zdravstvenog osiguranja prođe li reforma zdravstva onako kako ju je zatraio ministar zdravstva Darko Milinović u usporedbi s nametom za police dopunskoga zdravstvenog osiguranja koje moraju plaćati stanovnici američke države Alabame?! Devet kuna više, tj. 25 dolara, svaki, naime, mjesec, za policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja ‘dobra voljno’ plaćaju pušači i pretili zapošlenici u državnoj upravi Alabame. Takvim udarima po džepu Amerikanci čak i u recesiji nastoje popraviti sliku u zdravstvenim kartonima svojih stanovnika. Svojim bi pak dodatnim nametom hrvatski ministar zdravstva, čini se, htio ozdraviti cijelo zdravstvo. Nikomu baš nije posve jasno je li mu plan izvediv, ali i u jednom i u drugom slučaju na dobitku bi trebali biti osiguravatelji koji nude police dopunskoga zdravstvenog osiguranja.

Prema broju ugovorenih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatska je još ispod europskog prosjeka. Sklopljenih 190.000 polica DZO-a u Hrvatskoj zvuči smiješno malo u odnosu na rezultate anketa koji pokazuju da je čak devet od 10 Hrvata spremno dobrovoljno izdvajati za zdravstveno osiguranje. Ne treba se tome ni čuditi kad se zna da Hrvatska, prema nedavno objavljenom Europskom indeksu potrošača zdravlja (EHCI), ima treći najgori sustav zdravstvene skrbi. Osiguravatelji koji nude police zdravstvenog osiguranja i u tome vide svoju priliku. Hrvati su, na radost osiguravatelja, napokon odlučili posvetiti pozornost svom zdravlju, no daleko je to još od zanimanja za osiguranje automobila. Ono što se mora platiti, a to su police obveznog osiguranja od autoodgovornosti, oduvijek je bilo najviše na listi prioriteta osiguranika.

Sva sreća da toliko volimo i automobil, pa nije velik problem izdvojiti još koju kuna povrh obveznog autoosiguranja da bismo imali i kasko-osiguranje. Trgovci automobilima kao asa iz rukava u privlačenju novih kupaca izvlače upravo besplatno kasko-osiguranje. I svi su zadovoljni: i autodileri, koji ne gube klijentelu ni u teškim danima, i osiguranici, koji se osjećaju sigurni od kojekakvih katastrofa koje bi mogle izgubiti njihova ljubimca, a i osiguravatelji, kojima ne pada broj korisnika. Zasad.

Kriza je, slažu se u osiguravajućim društvima, zasad zaobišla osiguravatelje. Životna osiguranja, doduše, u blagom su padu, ali to i nije iznenadenje kad se zna da je dobar dio životnih osiguranja vezan uz bankovne kredite, najčešće stambene, a zbog krize je ipak smanjena kreditna aktivnost. Iduća godina, previdaju osiguravatelji, ipak otvara novu stranicu u osiguravateljskoj djelatnosti jer je posve izgledno da će se premijski prihodi usporiti. Bit će to posljedica usporavanja gospodarskog rasta, a ne, uvjereni su u osiguravajućim društvima, krize financijskog sektora. Osiguranje je, tvrde, stabilniji dio hrvatskog financijskog sustava. No zato bi najviše na udaru mogla biti autoosiguranja jer bi Hrvati suočeni s krizom trebali ipak manje trošiti na nove automobile. Istraživanja potrošačkih navika već su, uostalom, potvrdila da u prosjeku čak 40 posto kućanstava u Hrvatskoj planira smanjiti troškove osiguranja.