Savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji

Nekoliko stotina ekonomista, gospodarstvenika i političara okupilo se i ove godine na tradicionalnom skupu koji Hrvatsko društvo ekonomista već 14 godina početkom studenog organizira u Opatiji. Ovogodišnji skup ostat će zapamćen po tome što se održavao u jeku financijske krize koja prijeti prerastanjem u recesiju. To je pridonijelo konstruktivnosti prezentacija i rasprave: manje se govorilo o krivnji i onome što se pogrešno radilo, a više o tome kako dalje. Najposjećenije predavanje, očekivano, bilo je ono Ive Sanadera, koji je opatijski skup iskoristio da najavi proračunsku štedljivost u 2009. godini.

Činjenica je također da BiH teško može utjecati na uvoznu stranu budući da će se ona prema svim procjenama i dalje povećavati, tako da je, kako navodi Lovrić, jedina šansa i mogućnost, odnosno pravi smjer povećanje izvoza.

Kako poboljšati uvjete za dobru poziciju izvoznika, za olakšavanje njihova rada, a paralelno time i za njihovu promociju sljedeće je pitanje koje se tiče aktualnog stanja BiH ekonomije, odnosno priče o predstavljanju i promociji BiH ekonomije u inozemstvu – kaže Lovrić.

Podsjeća da se putem ekonomskih odjela MVPBiH provode određene aktivnosti koje su ukomponirane u proces jačanja kapaciteta za promociju izvoza tako da istodobno jača struktura unutar MVP-a, uz formiranje izvozno vijeće kao savjetodavno tijelo, koje djeluje kroz partnerski odnos privatnog i javnog kako bi pomoglo Ministarstvu da izmjenama propisa i procedura izgradi ekonomski segment unutar strukture diplomatskog predstavljanja u svijetu.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH formirana je i Agencija za promociju izvoza uz podršku sredstava EU, gdje se također radi na izgradnji kapaciteta, kao i unutar MVP-a, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a u cilju definiranja politike izvoza, odnosno promocije BiH ekonomije i podizanja njene konkurentnosti na drugim tržištima. Lovrić navodi da je cilj tih aktivnosti stvaranje baze podataka izvoznih mogućnosti BiH tvrtki, uz očekivano otkrivanje novih izvoznih proizvođa koji mogu naći svoje mjesto na stranim tržištima.

Govoreći o komplementarnosti postojeće diplomatske mreže BiH u svijetu s interesima njene ekonomije, predsjednik VTK-BiH smatra da je ta mreža trenutačno relativno slaba, budući da čak ni neki kontinenti nisu pokriveni. Lovrić istodobno ističe da se ni domaća ekonomija nije nametnula kao ekportna, kao ekonomija s ambicijama internacionalizacije jer se najveći dio trgovine BiH odvija s vrlo malim brojem zemalja, što traži veće angažiranje diplomatske mreže u područjima u kojima BiH nema trgovinske odnose kako bi se ponudili potencijali koje ima BiH gospodarstvo ne samo u smislu razmjene roba, već i zajedničkih ulaganja, izravnih stranih investicija u BiH itd., a da bi se aktivirali resursi koje ima BiH.

Usprkos nastojanja VTKBiH i različitih institucija države, kako ističe Lovrić, dobre prijateljske odnose koje BiH ima s mnogim zemljama ne prati odgovarajuća razina ekonomske suradnje. Zbog toga je, dodaje, vrlo važno da BiH i njene institucije naprave sve što je nužno za dobro funkcioniranje gospodarstva, jačanje njegove konkurentnosti, a potom predstavljanje i nastup na drugim tržištima budući da na svim tržištima konkurencija postaje sve oštrija.