IT procesi

Posljedice krize osjeća cijela Općina Blato. Janko Andrijić, generalni direktor tvrtke Radež iz Blata, kaže da će iduća godina biti dosta teška, mnogo teža nego prethodne. Radež na godinu obradi oko 4,5 tisuća tona crne i obojene metalurgije uglavnom za potrebe brodogradnje. Društvo je specijalizirano za izradu brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Budući da je gospodarska kraježnica općine Blato, posljedice bi moglo osjetiti i stanovništvo.

• Kriza je došla iznenada i ne znamo razmjere, tako da nitko ne može predvidjeti posljedice – zaključio je Andrijić.

Darko Vukadinović iz Odjela plana i analize u Ralu logistici kaže da je njegova tvrtka kao prijevoznica u direktnoj funkciji i ovisnosti od gospodarstva, a s druge strane i od potrošnje. Ako se generira na potrošnju, Vukadinović očekuje veliki utjecaj krize, ali zato šansu i vidi u izvoznoj ofenzivi gospodarstva, koja bi mogla ublažiti krizu. Riječ je o jednoj od najjačih prijevoznih tvrtki u Hrvatskoj u području cestovnog teretnog prometa, koja svoje usluge pruža i izvan granica Hrvatske. Ipak, optimist je jer, kako kaže, strani prijevoznici u ovom trenutku imaju mnogo veći strah od krize nego hrvatski, jer je tamo kriza već zahvatila gospodarstvo. Zbog toga Vlada treba pojačati promicanje izvoza jer je to jedini spas za hrvatsko gospodarstvo, čak i u normalnim vremenima.

• Cilj je smanjiti vanjskotrgovinski deficit i trebalo bi se pronaći prostora za to. Usprkos svemu, unazad dvije do tri godine vide se pomaci nakon pokretanja hrvatske izvozne inicijative i ne smije se stati na tome – kaže Vukadinović.

Suprotno od strepnji ostalih izvoznika, predsjednik Uprave zagrebačke tvrtke Geofizike kaže da će za njegovu tvrtku 2009. biti bolja nego ova godina.

• S obzirom na to da se mi bavimo seizmičkim radovima u naftnom biznisu, ne bojimo se za vlastitu budućnost. Cijena naftne, koja pada posljednjih mjesec-dva, nama ide samo u prilog. Naime, da bi održale sađašnje stope profita, naftne kompanije moraju povećavati kapacitete crpljenja, a tu dolazimo mi kao tvrtka koja obavlja istraživanja – objašnjava Meter, dodajući da bi sljedeće godine trebali potpisati ugovore za seizmičke radove u Saudijskoj Arabiji i Omanu.

• Samo povećanje produktivnosti može nama izvoznicima pomoći da se prebrodi ova kriza – misli Meter o načinu na koji se bezbolnije može prebroditi kriza.

Kao mjere koje bi država mogla poduzeti da bi izvoznici bili konkurentniji Meter navodi još snažnije kreditiranje od strane HBOR-a, a navodi da im je slab dolar dosta odmogao ove godine u postizanju još boljih rezultata.

• Unatoč tome, očekujemo iste razine profita kao i rekordne 2007. – rekao je Meter o tome kakve rezultate Geofizike očekuje.

Stjepan Šafran, poduzetnik koji u četiri tvrtke zapošljava više od 140 ljudi i bavi se metaloprerađivačkim zanatom, smatra da izvoznike očekuju teška vremena.

• Osjećamo sve jači pritisak na tržištu, kako od strane konkurencije, tako i od strane naših ino-partnera koji traže smanjenje cijena – kaže Šafran.

Osim toga, udar na konkurentnost njegovih tvrtki bilo je i povećanje cijena energenata i sirovina, tako da je i s te strane stvoren pritisak na povećanje produktivnosti rada, kojime se jedino mogu očuvati dosadašnje razine profitabilnosti.

• Sve više se traži suvremena proizvodnja i bez adekvatne opremljenosti se ne može pomisliti na konkurentnost proizvoda – kaže Šafran.

Od Vlade traži nastavak politike u smislu subvencioniranja kamata i pojednostavljenja postupka dobivanja kredita (HBOR), a o trajanju kritičnih vremena Šafran je optimističan: – Mislim da će se situacija smiriti već potkraj sljedeće godine.

• Na svu sreću do sada nismo osjetili krizu, ali je strah za budućnost bio prisutan onih nekoliko dana kad je kriza bila na vrhuncu – objašnjava Šola.

Kao da je Vlada u pravome trenutku povukla adekvatne poteze da umiri javnost, ali i dalje ostaje pitanje: što dalje? Dodaje još da je Karlovačka banka, kao uostalom i sve druge banke u Hrvatskoj, ove godine povećala i bilancnu svotu i dobit te da slične brojke očekuje do kraja godine.

• Morat ćemo biti vrlo oprezni u budućnosti u procjeni potencijalnih rizika, jer samo tako će se moći opstati u budućnosti – mišljenje je Ma-

Nisam previše optimističan kad je riječ o utjecaju krize na izvoznike, ali ipak mislim da postoje šanse da ih barem odgodimo. Tim je riječima Šime Miliša, pomoćnik direktora u tvrtki Končar – Inženjering za energetiku i transport, ocijenio trenutačnu situaciju na tržištu. Miliša smatra da bi se odgodom utjecaja krize mnogo toga postiglo, jer i ostatak svijeta, posebice zemlje poput SAD-a koje su bile njeno ishodište, razmišljaju kako se izvući te da bi se Hrvatska mogla uključiti u situaciju rješavanja negativnih posljedica. S druge strane, Miliša tvrdi da kompanija poput Končara stabilno posluje, jer tehnologijom i materijalima uspješno konkurira stranim proizvodima.

• Ipak raspoložimo dovoljnim resursima, što potvrđuju i proizvodi koje smo stvorili temeljem vlastitih snaga – kaže Miliša.

Direktor prijevoznog poduzeća Ralu logistika Davor Užbinec smatra da će kriza u 2009. godini biti veća nego u tekućoj, zbog čega bi Vlada trebala poduzeti preventivne mjere i dati naputke poduzetnicima kako bi se trebali ponašati.

• Naravno da nitko ne očekuje da će Vlada spašavati nečije poslanje, ali bi nas svakako mogla usmjeriti i pomoći u smanjenju kriznih utjecaja – poručuje Užbinec i dodaje da je jedna od preventivnih mjera i smanjenje javne potrošnje.

Proizvođač cementa Dalmacijacement/Cemex trenutačno je u procesu restrukturiranja kao jednom od koraka kojim Uprava smanjuje krizne utjecaje na poslanje. Kako je kazao predsjednik Uprave kompanije Trpimir Renić, trenutačno se prilagođavaju proizvodni kapaciteti, a kriza će, uz dodatne napore, biti prebrođena. Prema njegovim predviđanjima, u 2010. će se situacija na tržištu stabilizirati, a Dalmacijacement bi mogao ostvariti rast veći od rasta ekonomije.

• Dobavljač smo za građevinsku industriju, koja je mnogo jača i u padu i u rastu nego što je makroekonomsko konjuktura. Sljedeće godine ćemo zato osjetiti veći pad, ali i u 2010. i veći rast – smatra Renić.

Tvrtka koja dobar dio svojeg asortimana izvozi na strana tržišta već osjeća znakove krize i gospodarskog usporavanja.

• Izvoz je sada na klimavim nogama, sukladno situaciji u svijetu. Iako u Gredelju imamo osigurane poslove sa Švicarcima do kraja 2009., za očekivati je daljnje pogoršanje situacije – smatra Budak, dodajući da je u branši već vidljiva kriza, koja se očituje u otkazivanju ugovora, smatranju investicija, a mogući su i otkazi ugovora. I Budak vidi HBOR kao instituciju koja bi trebala biti još više angažirana na olakšanju krize kroz još povoljnije kredite.

• Ovih dana potpisali smo dosta važan ugovor u susjednoj Crnoj Gori, tako da za neku kratkoročnu perspektivu nema straha. No, u poslovanju valja gledati nekoliko godina unaprijed i u tom smislu i u Gredelju se ozbiljno razmišlja o budućnosti – kaže Budak.

Osoba koja je u hrvatskom timu u pregovorima s EU o carinskim pitanjima u području prijevoznosti smatra da ta branša dolazi u vrlo zahtjevno razdoblje zbog pristupanja i usklađivanja s mjerama Unije.

• Prvi pritisak na prijevoznike bit će prelazak na digitalne taho-grafe, što će morati učiniti do kraja ove godine. Nadalje, CEMT dozvole za prijevoznike zahtijevaju da vozila udovoljavaju određenim ekološkim standardima, a malo je prijevoznika koji tome udovoljavaju – kaže Kesić.

• Budući da se nismo udružili zbog partikularnih interesa, izgledan je scenarij da će nas progutati konkurencija izvana – smatra Kesić.

Njegovo je mišljenje da država treba smanjiti parafiskalne namete, koji opterećuju gospodarstvo, te uvesti subvencije za autoceste, kao što je to praksa u državama Europske unije.