Tržište novca

U listopadu je promet za Tržištu novca pao 1,2 milijarde kuna.

HBOR sljedeće godine neće imati povoljnije uvjete kreditiranja. HNB-ovi uvjeti otpuštanja likvidnosti uključuju zadržavanje stabilnosti tečaja, sprečavanje istiskivanja poduzeća s financijskog tržišta, uravnoteženi državni proračun, plaćanje svih dugova države prema dobavljačima, prijedlog odgode Zakona o deviznom poslovanju (odgoda liberalizacije dijela deviznog poslovanja), promjene u kreditnoj i kamatnoj politici banaka prema stanovništvu (rast kamata i manja ponuda kredita) te doprinos sindikata (odustajanje od zahtjeva za rastom plaća).

Hitne mjere Savjeta HUP-a uključuju sačuvati gospodarstvo, posebno poduzeća čija je budućnost neupitna i koja unatoč krizi dobro posluju, uravnotežiti proračun i izvanproračunske fondove, osigurati samo najnužnije financiranje da bi ostalo prostora za financiranje privatnog poduzetništva, te koordinirati državnu vlast, bankarstvo i poduzetništvo da bismo održali gospodarski rast.

Kamatna stopa na TNZ-u od 1. 10. do 6. 11. U listopadu narasla potražnja za novcem. Bankari od države očekuju da počne uredno plaćati svojim komitentima, kojima sada ne plaća i više od 90 dana. Strateški okrenuta malom i srednjem poduzetništvu, od države očekuje da počne uredno plaćati svojim komitentima, kojima sada ne plaća i više od 90 dana. Tako će izravno poboljšati likvidnost. No likvidnosti bi trebao dodatno pomoći i HNB smanjenjem stope obvezne pričuve i stope izdvajanja deviznog dijela pričuve u kunama.

U Imex banci su oprezniji – još ne znaju konačni dogovor banaka, Ministarstva financija i HNB-a o kreditiranju države, pa ne žele pretpostaviti hoće li se smanjiti kreditiranje poduzeća.

Moguć je i pad gospodarske aktivnosti. Iako banke u javnim istupima treniraju optimizam, bankari su ‘off the record’ mnogo zabrinutiji. Jedan od njih tvrdi da očito postoje problemi likvidnosti financijskog sustava, što smanjila za nepune tri milijarde kuna. Doduše, eskalacija krize prisilila je HNB da ukine granične obvezne pričuve i vrati u sustav potrebno novac. No te su naizgled neutralne operacije nejednako opterećile banke – dok prvom jesu bile opterećene sve, drugom je likvidnost vraćena samo onim bankama koje su se prethodno zaduživale u inozemstvu.

Ozbiljnost stanja potvrđuju i namjere HNB-a da dodatno otpusti likvidnost sustava, ali pitanje je koliko će mjere biti doista učinkovite, a i tajming je još nedefiniran, što ne pruža nadu u brzo smirivanje stanja na tržištu novca. Ako je suditi prema dosadašnjem ‘soliranju’ HNB-a, vjerojatno je preoptimistično očekivati da se nositelji ekonomskih politika usklade i zajedno izadu s paketom mjera.