Zbog globalne krize pojačan je i nadzor nad bankama i platišama

U listopadu je promet za Tržištu novca pao 1,2 milijarde kuna. HBOR sljedeće godine neće imati povoljnije uvjete kreditiranja. HNB-ovi uvjeti otpuštanja likvidnosti uključuju zadržavanje stabilnosti tečaja, sprečavanje istiskivanja poduzeća s financijskog tržišta, uravnoteženi državni proračun, plaćanje svih dugova države prema dobavljačima, prijedlog odgode Zakona o deviznom poslovanju, te promjene u kreditnoj i kamatnoj politici banaka prema stanovništvu, što uključuje rast kamata i manju ponudu kredita. Također, doprinos sindikata uključuje odustajanje od zahtjeva za rastom plaća.

Hitne mjere Savjeta HUP-a uključuju očuvanje gospodarstva, posebno poduzeća čija je budućnost neupitna i koja unatoč krizi dobro posluju, uravnoteženje proračuna i izvanproračunskih fondova, te osiguranje samo najnužnijeg financiranja kako bi ostalo prostora za financiranje privatnog poduzetništva. Također, potrebno je koordinirati državnu vlast, bankarstvo i poduzetništvo kako bismo održali gospodarski rast.

U listopadu je narasla potražnja za novcem. Bankari od države očekuju da počne uredno plaćati svojim komitentima, kojima sada ne plaća i više od 90 dana. Tako će izravno poboljšati likvidnost. No, likvidnosti bi trebao dodatno pomoći i HNB smanjenjem stope obvezne pričuve i stope izdvajanja deviznog dijela pričuve u kunama. U Imex banci su oprezniji – još ne znaju konačni dogovor banaka, Ministarstva financija i HNB-a o kreditiranju države, pa ne žele pretpostaviti hoće li se smanjiti kreditiranje poduzeća.

Iako banke u javnim istupima treniraju optimizam, bankari su ‘off the record’ mnogo zabrinutiji. Jedan od njih tvrdi da očito postoje problemi likvidnosti financijskog sustava, što smanjila za nepune tri milijarde kuna. Doduše, eskalacija krize prisilila je HNB da ukine granične obvezne pričuve i vrati u sustav potrebno novac. No, te su naizgled neutralne operacije nejednako opterećile banke – dok su prvom bile opterećene sve, drugom je likvidnost vraćena samo onim bankama koje su se prethodno zaduživale u inozemstvu. Ozbiljnost stanja potvrđuju i namjere HNB-a da dodatno otpusti likvidnost sustava, ali pitanje je koliko će mjere biti doista učinkovite, a i tajming je još nedefiniran, što ne pruža nadu u brzo smirivanje stanja na tržištu novca. Ako je suditi prema dosadašnjem ‘soliranju’ HNB-a, vjerojatno je preoptimistično očekivati da se nositelji ekonomskih politika usklade i zajedno izađu s paketom mjera.

Je li zbog situacije na tržištu pitanje jedinstvene bankarske supervizije gurnuto u drugi plan ili se možda baš sada nameće još snažnija potreba za njenim uvođenjem na razini države? FBA pruža snažnu potporu za objedinjavanje supervizije banaka na državnoj razini, jer je prepoznao da je to jedini ispravni put prema snažnijoj i efikasnijoj ulozi nadzora bankarskog, odnosno financijskog sektora cijele države. U svijetu postoje različita institucionalna rješenja, ali međunarodne institucije priznaju jedino supervizore na državnoj razini, bez obzira na to jesu li oni institucionalno locirani u centralnoj banci ili zasebnoj instituciji i surađuju li s centralnim bankama u većem ili manjem opsegu.

Europa i svijet poznaju i priznaju samo jedan supervizorski autoritet koji predstavlja jednu zemlju, bez obzira na to kako je on institucionalno postavljen. Model da u jednoj zemlji postoje dva nezavisna supervizora banaka ne postoji nigdje u svijetu, i zasigurno BiH neće postati članicom EU bez jedinstvene supervizije na državnoj razini. Potvrda da su te ideje ostvarive jest Agencija za osiguranje depozita na državnoj razini koja uspješno djeluje.

Zbog relativno velikog broja banaka, vlada među njima jaka tržišna utakmica. Sve banke prate jedna drugu i bore se za svakog klijenta, a normalno je da se pritom pridržavaju i fair-pravila, to jest, da klijenti budu zadovoljni. Inače, dobro je da domaće banke, kao rezultat borbe za tržište, u posljednje vrijeme pokreću promotivne akcije rasta kamatnih stopa na štednju jer je to jedan od najboljih mehanizama za zadržavanje povjerenja građana s obzirom na nervozu klijenata izazvanu lošim vijestima sa svjetskoga financijskog tržišta, koje se, nasreću, popravljaju.

Generalno, dobro je da banke pokušavaju više angažirati domaće izvore i da iz takvih izvora vrše kreditiranje i podršku gospodarstvu i stanovništvu, jer se na taj način barem djelomično smanjuje njihova ovisnost o roditeljskim bankama i nepouzdanome svjetskom tržištu.

Polovina studenoga ove godine ciljani je rok do kojeg će privremena uprava raspisati drugi javni natječaj o dokapitalizaciji ili kupnji Hercegovačke banke. Nadamo se povoljnim rezultatima javnog natječaja. Ima više zainteresiranih, ali kako su poznate još neformalne, o konkretnim imenima potencijalnih kupaca Hercegovačke banke ne može se još govoriti. Inače, do kraja rujna radilo se na završnoj obradi svih podataka i izvješća na temelju kojih bi se potencijalnim kupcima moglo predstaviti stvarno stanje u banci i u njezinim supsidijarnim društvima.