Home / Informacije / Zrno nade za izvoznike pad je eura prema dolaru

Zrno nade za izvoznike pad je eura prema dolaru

Mjerenje gospodarske aktivnosti Europske komisije pokazalo je najnižu razinu u čak posljednjih petnaest godina, a prognoze rasta smanjene su s 1,5 na 0,1 posto za sljedeću godinu.

Prijede samo nekoliko tjedana glavno pitanje vezano uz ekonomiju eurozone bilo je hoće li uspjeti izbjeći recesiju. Sada je to pitanje nešto drugačije i odnosi se na dubinu, odnosno trajanje recesije. Regija se i prije eksplozije financijske krize tijekom devetog mjeseca borila s usporavanjem gospodarskog rasta, a BDP se smanjio 0,7 posto u drugom kvartalu, što je rezultiralo smanjenom projekcijom za treći. Analiza situacije i očekivanja sugeriraju da najgore ipak tek dolazi. Europska središnja banka srezala je kamatnu stopu u petak, 6. studenoga, za pola postotnog poena, na 3,25 posto, što je već drugo smanjivanje kamatne stope unutar mjesec dana.

Takav drastični potez više nego opravdavaju trenutačna ekonomska kretanja. U listopadu je kupovni menadžerski indeks (engl. PMI – spoj pet velikih indikatora: nove narudžbe, razina zaliha, proizvodnja, dobava i uvjeti zapošljavanja), sustav nadzora aktivnosti u proizvodnim i uslužnim industrijama, potonuo s 46,9 na 43,6 posto, što je najniža razina u proteklih deset godina. Svaki rezultat ispod 50 sugerira da je ekonomija u kontrakciji, dok takvi podaci od prošlog mjeseca pokazuju da se ozbiljno sažima. Ni drugi pokazatelji nisu znatno bolji. Mjerenje gospodarske aktivnosti Europske komisije pokazalo je najnižu razinu u čak posljednjih petnaest godina, prognoze rasta su smanjene s 1,5 na 0,1 posto za sljedeću godinu, a čak su i kompanije u Njemačkoj, najotpornijoj ekonomiji regije, usplahirene – test poslovnih očekivanja koji provodi Ifo, istraživački institut iz Münchena.

Izvoz je već bio pogoden usporavanjem u Americi i Britaniji, dvama najvećim prekomorskim izvoznim partnerima eurozone. S druge strane, širenje kreditne stiske iz bogatih zemalja prema onima u razvoju ugrožava izvoz na brzorastuća tržišta. Europski proizvođači teške građevne opreme i mašinerije koja se koristi za proizvodnju dobara ili gradnju cesta, željeznica, vodne opskrbe i elektrana doživjele su kraj četverogodišnjega slatkog života, odnosno kontinuiranog rasta prihoda. Zemlje proizvođači sirovina, krate gotovinom, bile su dosad nepre.

Tjera li kreditna kriza kompanije na trenutačno utvrđivanje novih pozicija? Jedan od strahova je da će tvrtke koje ovise o bankovnim zajmovima, a koji će sada neizbježno presušiti, morati srezati svoje troškove da bi smanjile dugovanja. Takav bi razvoj događaja bio posebno bolan za europske kompanije, koje se više oslanjaju na bankovna financiranja od američkih. Ipak, nedavni pad u razini poslovnog povjerenja možda je više povezan sa strahom od smanjenja potrošnje nego s brigama u vezi s mogućim rezanjem bankovnih kreditnih linija. Bankovni zajmovi nefinancijskim kompanijama porasli su 12,1 posto u prvih devet mjeseci ove godine.

Prošlotjedna najava Pivovare Laško da na međunarodnom tenderu namjerava prodati 48 posto dionica Mercatora u deželi je izazvala veliko uzbuđenje pa i strah, a odmah se počelo i s nagadaanjima tko bi mogao biti novi vlasnik najveće slovenske trgovinske tvrtke. Na reakcije potencijalnih kupaca nije trebalo dugo čekati. Samo dan nakon objelodanjivanja namjere veliko zanimanje pokazao je srbijanski Delta Holding, čiji je vlasnik Mišković, a zatim i hrvatski Agrokor. Prema još neslužbenim informacijama, slično razmišljaju i u francuskom trgovackom lancu Karfur. Međutim, u Sloveniji je namjera o prodaji Mercatora praktično dočekana na nož. Najprije su se oglasili sindikati, a zatim i ministar za gospodarstvo u odlasku Bizjak, kao i još neki drugi koji prodaju Mercatora doživljavaju kao konačni poraz, toliko puta u Sloveniji opjevanog ‘nacionalnog interesa.

U biti, s najavom da će Merkator prodati na međunarodnom tenderu Boško Šrot, čelnik Pivovare Laško, u prvom se redu podsmješuje dosadašnjem premijeru Janezu Janši, koji je prije tri godine i odobrio netransparentnu prodaju državnog dijela u Mercatoru njemu i Igoru Bavčaru. Prema mišljenju mnogih oni su 2005. godine od paradržavnih fondova ispod stola kupili dionice Mercatora. Novi vlasnici Šrot i Bavčar tada su tvrdili da je njihova kupnja dugoročna investicija, ali je razvoj događaja pokazao suprotno. Boško Šrot je nedavno izjavio da je za odluku o prodaji Mercatora kriva država, je preko Ureda za zaštitu konkurencije vrši ‘teror’ nad Pivovaram Laško.

Šrotovim navodima o razlozima prodaje dionica Mercatora, međutim, malo tko vjeruje. – Zbog velike zaduženosti i nemogućnosti refinanciranja kredita prisiljeni su prodati dio obiteljskog srebra. Pogledamo li u portfelj tvrtki povezanih s Pivovaram Laško, u Cestno podjetje Maribor, Infondholding i druge, Mercator je najlikvidniji i najkonjunkturija imovina za prodaju. Uspjeli su prodati tih 48 posto Mercatora, to neće biti samo politično za bilancu Pivovare Laško već će biti još poticajnije za slovenski bankarski sustav – kaže Bernard Peršič iz Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.

Prodaja bi nesumnjivo pozitivno utjecala na slovensko tržište kapitala, ali sindikati su suprotnog mišljenja. Oni se prodaji protive i uspoređuju je s prodajom glasovite ljubljanske tvrtnice cigareta Tobak, čije su dionice prodane jednom stranom vlasniku, koji je zatim tvornicu s dugom tradicijom, jednostavno likvidirao. U slučaju Mercatora posljedice bi bile još ozbiljnije. Posredno ili neposredno zamjena vlasnika i ulazak stranaca značili bi teškoće i neizvjesnost za gotovo 130 tisuća ljudi.

Predsjednik Sindikata radnika trgovine Slovenije Franci Lovrač kaže da zasad prodavači u Mercatoru neće biti na udaru, kao ni logistika. Činjenica je, međutim, da će od prodaje Mercatora daleko najviše trpjeti zaposleni u slovenskoj preradivačkoj i prehrambenoj industriji. Također, na udaru će biti i proizvođači bjele tehnike. Predsjednik Uprave Mercatora Žiga Debeljak nije želio komentirati eventualne odluke sadašnjih vlasnika. Ocjeno je samo da je Mercator uspješna tvrtka, sposobna za samostalni razvoj.

  • Eventualna prodaja značila bi da ćemo postati dio inozemnog lanca. Moram naglasiti da je suvišan strah zaposlenih od gubitka radnih mjesta. No, kad je riječ o dobavljačima, tu se javljaju brojna pitanja. Treba reći da su odnosi s Mercatorovim dobavljačima temeljni dio tržišne strategije. Podržavamo lokalnu proizvodnju, pa je 70 posto svih naših roba slovenski proizvod. Kakva bi bila strategija eventualnih drugih trgovaca teško je reći, no praksa je da svaki trgovac primarno podupire svoje lokalne partnerne – izjavio je Debeljak.

Kako će se priča u vezi s prodajom dionica Mercatora razvijati dalje u ovom je trenutku teško reći. Neki analitičari tvrde da Boško Šrot ovim manevrom želi samo izvršiti pritisak na novu Vladu i organe koji vode postupke protiv njegove tvrtke.