Turizam će biti u velikim problemima

Što mislite, kako će kriza utjecati na hrvatski turizam? – Dode li do vrlo ozbiljne recesije, turizam će biti u velikim problemima. Izgubit ćemo srednji sloj potrošača, a za visoku klasu turista u Hrvatskoj nema proizvoda. Hrvatska je trenutačno preskupa za ono što nudi. Jedini razlog zbog kojega gosti troše novac u Hrvatskoj jest taj što ima najljepšu obalu na Mediteranu.

Kakva je reakcija na austrijskom tržištu? Možemo li očekivati pad dolazaka Austrijanaca? – Trenutačno Austrija radi na nacionalizaciji banaka, daje im, primjerice, dvije milijarde eura, ostaje dioničarski prisutna pet godina, ne mijenja se pritom u poslovanje a zauzvrat od banaka očekuje ulaganja od sedam milijardi eura u proizvode i uslugu. Interes za Hrvatskom u Austriji opada, ona im je najbiža morska destinacija, no Austrijanci su shvatili da ne dobivaju odgovarajuću kvalitetu za uloženi novac. No, svi se nekako nadaju da će Hrvatska na tome poraditi.

Kakva je vaša procjena za iduću turističku sezonu? Kako se vaša kompanija priprema za vrlo tešku borbu? – U ovom trenutku zaista ne znamo što možemo očekivati jer ne znamo što će se na gospodarskom tržištu događati u idućim šest mjeseci. U najidealnijem slučaju očekujemo rezultate na razini ovogodišnjih. U hotelu Borik s četiri zvjezdice godišnja popunjenost iznosi oko 73 posto, uz pristojnu cijenu, čime smo zadovoljni. Bit će to sezone otvaranja Punta Skale koju tek 2010. stavljamo u cjelogodišnji pogon i računamo na dobru zimsku sezonu radi kvalitetnih wellness programa. Za potrebe cjelogodišnjeg poslovanja morat ćemo mnogo uložiti u promociju na hrvatskom i slovenskom tržištu, s kojih gosti dolaze automobilima, ali i na svim tržištima bivše Jugoslavije. Uobičajna ulaganja u promociju inače nam iznose oko pet posto ukupnog prihoda, no radi Punta Skale uložit ćemo između sedam i osam posto.

Po čemu će Punta Skala biti drukčija od ostalih projekata u Hrvatskoj? – U resortu gradimo prvi pravi obiteljski hotel u Hrvatskoj, u kojem će sve biti podređeno obitelji, od soba, menija, bazena i slično. Uostalom, Hrvatska je obiteljska destinacija. Drugi dio sajtojat će se od kvalitetnog wellnessa i kapaciteta za poslovni turizam i konferencije.

Razvili ste turistički biznis u mnogim zemljama, fokusirani ste trenutačno na 11 zemalja Srednje i Istočne Europe. Kako doživljavate svoje ulaganje u Hrvatsku u konkurentskom okruženju? – Za Hrvatsku je važno da razmišlja isključivo o kvaliteti proizvoda, što podrazumijeva kapacitete s četiri i pet zvjezdica. Hrvatska je obala predragocjena za low budget turizam.

Vaša tvrtka Aego Beteiligungsa natjecala se i za dubrovački Maestral. Kakvo ste mišljenje o privatizacijskim procesima u Hrvatskoj stekli nakon što nište izabrani na natječaju? – Nakon politike gradnje u T2 zonama drugi veliki problem u Hrvatskoj jest problem privatizacije i ti repovi neriješenih problema muče nas i u Boriku i u Punatu. Ponekad mislim da Hrvatska Vlada nema dovoljno hrabrosti da riješi taj problem, a bez njegova rješavanja nitko ništa ne dobiva, ni država ni ulagači. Naravno, uvijek će u tim procesima postojati veći dobitnici i gubitnici, ali bez nastavka privatizacije svi smo gubitnici. Točno, bili smo zainteresirani za Maestral, bili smo spremni uložiti u vrlo dobar turistički koncept između 70 i 80 milijuna eura s još jednim partnerom iz Austrije, međutim za cijelu priču više uopće nismo zainteresirani. Nije više dovoljno ‘prefarabati’ hotele, kao što je bio slučaj u posljednjih 20 godina, nakon čega su objekti uništeni i potpuno su izvan svjetskih trendova. Hrvatskoj su potrebne ozbiljne investicije želi li kvalitetan turizam. Sveukupno ćemo u hrvatski turizam uložiti oko 260 milijuna eura, a u nadolazećim godinama na tržištima Slovačke, Ukrajine i Rusije planiramo uložiti oko 700 milijuna eura na razini cijele grupe. No, u narednih godinu dana sve investicije zaustavljamo dok ne sagledamo ishod gospodarske krize.

Zašto se za ulaganja izabrali zadarsku, a ne dubrovačku ili istarsku regiju koje se smatraju najprofitabilnijima za investitore? – Dubrovnik, Istra i Opatija vrlo su kvalitetne destinacije, no smatram da je područje između Zadra i Splita najbolje za ulaganje, posebice u golf. Na tom području pet do deset golfskih terena savršeno mogu povući koncept poslovanja cjelogodišnjeg turizma.

Planirate li povećanje cijena u objektima iduće godine? – Povisit ćemo cijene za maksimalno dva do tri posto, koliko iznosi stopa inflacije. Tijekom ljeta imamo pristojne cijene, no zimi ih dosta snižavamo jer još stvaramo tržište u tom razdoblju.

Ima li, prema vašem mišljenju, Hrvatska ispravnu cjenovnu politiku? – U Hrvatskoj rastu cijene i troškovi, no kvaliteta se znatno ne mijenja, čime gubimo povjerenje gostiju. Troškovi mogu rasti, ali samo uz rast kvalitete. Hrvatska turistička zajednica može raditi onoliko efikasnu i dobru promidžbu koliko joj je kvalitetan proizvod. Hrvatske regije ne funkcioniraju prema turističkom konceptu, procesi se ne odvijaju na isti način kao u drugim zemljama u kojima su si regije strateški zadale da im turizam bude glavni gospodarski generator. Zadru je potrebna temeljita svot analiza iz koje bi bilo vidljivo kakve goste želi, kakve investitore, infrastrukturu i promidžbu. Pri sastavljanju strategije moraju se pozvati svi relevantni igrači koji će predstavljati određeni pakt i štititi svoje interese.

Često se govori o konceptu destinacijskog menadžmenta, no hotelijeri nerijetko očekuju da im se držaji u destinaciji serviraju, ne pokazujući interes za paktom o kojem vi pričate. Jeste li vi s lokalnom zajednicom razgovarali o sudjelovanju u DMC konceptu? – Tu smo već godinama, ali nas nitko nije pozvao da sudjelujemo u kreiranju destinacijskog menadžmenta.