Bez stalnih ulaganja nismo konkurentni

Angelo Šimić, generalni direktor tvrtke Primaco, ističe da su posljedice globalne krize osjetili i oni, posebno zbog povezanosti s europskim tržištima i rasta cijena energenata. Troškovi su im porasli i do 40 posto, što je otežalo poslovanje, ali ne i uništilo ga. “Uspjeli smo izdržati, iako nam je kriza otežala redovan rad. U ovoj, a i u idućoj godini, u većoj ćemo se mjeri naslanjati na unutarnje snage, ali i nastaviti ulagati, jer ćemo u protivnom biti nekonkurentni,” pojašnjava Šimić. Ove godine morali su otpustiti neke djelatnike, ali postojeći radnici su svjesni situacije i znaju da će uspjeti uz mnogo odricanja i borbe. “Preživjet ćemo oslanjajući se na vlastite snage. Iako je teško predvidjeti kraj krize, smirivanju se nadamo početkom 2010. godine,” zaključuje Šimić.

Nikola Mihalić, vlasnik i direktor tvrtke Iprom, smatra da je vrlo teško prognozirati domete krize, ali očekuje da bi i za izvoznike mogla biti vrlo teška. Njihova tvrtka, koja se bavi inženjerijom, konzaltingom i razvojem opreme za industriju hrane i pića, izvozi 95 posto svoje proizvodnje. Mihalić naglašava da bi država mogla pomoći pokrivanjem garancijama za kredite i olakšavanjem povrata PDV-a. “Kad bi repromaterijal uvozili, mogli bismo prijaviti ‘unutarnju proizvodnju za izvoz’ i ne bismo bili obavezni plaćati PDV, što bi značilo da je stimulirano uvoziti repromaterijal,” objašnjava Mihalić.

Adam Kerum, direktor tvrtke Kemilak, tvrdi da će kriza u sljedećoj godini znatno utjecati na poslovanje njegove tvrtke. “Ne očekujem da će Vlada moći čarobnim štapićem otkloniti utjecaj svjetske financijske krize, ali se nadam da će poduzeti mjere za ublažavanje njenog utjecaja,” kaže Kerum. Njegova tvrtka proizvodi samo 20 posto svojih kapaciteta, a jedan od važnih ciljeva je osvajanje tržišta susjednih država. “Država bi trebala intervenirati u smislu bankovnih garancija i politike tečaja kune,” dodaje Kerum.

Dubravka Klepac, menadžer u tvrtki Salon bankarske opreme, smatra da će njihovi proizvodi biti još traženiji u uvjetima financijske krize, jer mogu pomoći u smanjenju utjecaja krize na poslovne partnere. “Iako još nismo osjetili krizu, vjerujem da bi dobavljači mogli poskupiti, što bi utjecalo na naše usluge,” kaže Klepac. Također, naglašava da bi država mogla pomoći zbog administrativne blokade vezane uz certifikate potrebne za izvoz u EU.

Janko Andrijić, generalni direktor tvrtke Radež, smatra da će iduća godina biti teža nego prethodne. “Kriza je došla iznenada i ne znamo razmjere, tako da nitko ne može predvidjeti posljedice,” zaključuje Andrijić.

Darko Vukadinović iz Ralu logistike ističe da je njegova tvrtka u direktnoj funkciji ovisnosti od gospodarstva i potrošnje. “Očekujem veliki utjecaj krize, ali vidim šansu u izvoznoj ofenzivi gospodarstva,” kaže Vukadinović. Smatra da bi Vlada trebala pojačati promicanje izvoza kao jedini spas za hrvatsko gospodarstvo.

Mijo Meter, predsjednik Uprave Geofizike, smatra da će 2009. biti bolja godina za njegovu tvrtku. “Cijena nafte koja pada ide nam u prilog, a očekujemo potpisivanje ugovora za seizmičke radove u Saudijskoj Arabiji i Omanu,” objašnjava Meter. Naglašava da samo povećanje produktivnosti može pomoći izvoznicima da prebrode krizu.

Stjepan Šafran, poduzetnik u metaloprerađivačkom sektoru, smatra da izvoznike očekuju teška vremena zbog pritiska konkurencije i rasta cijena energenata. “Sve više se traži suvremena proizvodnja, a od Vlade tražim nastavak politike subvencioniranja kamata,” kaže Šafran.

Marija Šola iz Karlovačke banke ističe da do sada nisu osjetili krizu, ali da će morati biti oprezni u budućnosti. “Očekujem da će kamate još više porasti, ali smatram da smo izbjegli glavni udar krize,” dodaje Šola.

Šime Miliša iz Končara smatra da postoje šanse za odgađanje utjecaja krize. “Ipak, raspoložimo dovoljnim resursima i uspješno konkuriramo stranim proizvodima,” kaže Miliša.

Davor Užbinec iz Ralu logistike smatra da će kriza u 2009. biti veća nego u tekućoj godini i da bi Vlada trebala poduzeti preventivne mjere. “Jedna od korisnih mjera bi bilo smanjenje javne potrošnje,” dodaje Užbinec.

Trpimir Renić iz Dalmacijacementa/Cemexa naglašava da se trenutno prilagođavaju proizvodni kapaciteti i da očekuju stabilizaciju tržišta u 2010. godini. “Uz dodatne napore, kriza će biti prebrođena,” smatra Renić.

Zoran Budak iz TŽV Gredelj ističe da izvoz sada stoji na klimavim nogama i da je vidljiva kriza u otkazivanju ugovora. “HBOR bi trebao biti još više angažiran na olakšanju krize kroz povoljnije kredite,” zaključuje Budak.

Ivan Kesić, koordinator Odbora za primjenu carinskog sustava, smatra da bi država trebala smanjiti parafiskalne namete koji opterećuju gospodarstvo. “Budući da se nismo udružili zbog partikularnih interesa, izgledan je scenarij da će nas progutati konkurencija izvana,” dodaje Kesić.