Burze

Usprkos dobrim devetomjesečnim rezultatima poslovanja domaćih kompanija glavno je pitanje koje muči domaće investitore kako će i koliko globalna financijska kriza u skorošnjem razdoblju utjecati na domaće tržište kapitala. Nema sumnje da će naglo usporavanje domaćega gospodarskog rasta na dva posto u sljedećoj godini, koliko je procijenjeno, najviše utjecati na propulzivne gospodarske sektore koji uvelike ovise o kretanju gospodarskog ciklusa. Tu se ponajprije misli na domaće građevinske kompanije, energetske i infrastrukturne kompanije, ali i prijevoznike, primjerice brodare, koji su posljednjih mjeseci bili izloženi hirovitom i nepredvidljivom tržištu vozara koje su padale. No s druge strane svakako treba naglasiti da je glavina pada cijena dionica u neku ruku već ‘odrađena’, iako je teško utvrditi da nas uskoro neće zahvatiti novi val smanjenja potražnje i daljnje pada cijena dionica, i to u situaciji porasta nelikvidnosti i skupog domaćeg novca.

Kako god bilo, ozbiljne naznake usporavanja gospodarske aktivnosti, iako se osjećaju, još nisu jasno vidljive, bar sudeći prema devetomjesečnim rezultatima poslovanja najvećih domaćih banaka. Tako je, primjerice, Erste&Steiermärkische banka prema nerevidiranim i nekonsolidiranim rezultatima poslovanja u prvih devet ovogodišnjih mjeseci postigla neto dobit od 612,8 milijuna kuna, što je rast od 34,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Dobre je poslovne rezultate u istom razdoblju postigla i Splitska banka, koja je u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja od 314 milijuna kuna, odnosno 238,7 milijuna kuna nakon oporezivanja, što je rast od 21,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je ostvareni rast dobiti bio rezultat 11-postotnog povećanja prihoda od kamata, odnosno od 52 milijuna kuna, i to uz minimalni rast troškova i nastavak intenzivnog širenja poslovne mreže. Valja naglasiti da su u isto vrijeme smanjene i obveze banke prema kreditorima za više od milijardu kuna, što je Splitsku banku učinilo samostalnijom i smanjilo utjecaj negativnih trendova iz inozemstva na njezino buduće poslovanje.

Jedan od većih prošlostjednih gubitnika bila je dionica holdinga Proficio, koja je na vrijednosti izgubila čak 21,7%, ali na vrlo skromnom prometu, koji je bio gotovo zanemarivih 1,7 tisuća kuna. Pretpostavlja se da su na tako rapidan pad Proficijeve cijene utjecali slabi devetomjesečni poslovni rezultati, s obzirom na to da je holding u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježio gubitak od 3,29 milijuna kuna. No cijena je vjerojatno pala i zbog skupštinske odluke kojom će dioničari EIG-a za svaku dionicu tog holdinga dobiti 1,4 Proficijeve dionice prilikom pripajanja dvaju holdinga. Budući da je cijena EIG-ove dionice prošli tjedan bila 34,5 kuna, ne treba se čuditi tome što je radi dostizanja tog omjera cijena Proficijeve dionice znatno pala.

Prošli je radni tjedan dionički indeks Zagrebačke burze Crobex zabilježio zanemarivu promjenu vrijednosti. Naime, njegova vrijednost prošli tjedan pala zanemarivih 0,05%, odnosno s 2.191,84 na 2.190,72 boda, i to zbog stabilizacije gotovo svih cijena dionica od kojih se sastoji. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis zabilježio veći pad, od 0,97% na tjedan. Njemu je, dakle, vrijednost prijašnji tjedan smanjena s 91,52 na konačna 90,63 boda.

Prošli je četvrtak T-Hrvatski Telekom objavio rezultate poslovanja za devet mjeseci. Ukratko, rezultati se mogu ocijeniti očekivanim iako je sve primjetniji utjecaj konkurencije na poslovne rezultate Grupe. Usprkos sve jačoj konkurenciji, T-HT je zadržao vodeći položaj u svim segmentima telekomunikacijskog tržišta. Ukupni su se konsolidirani prihodi povećali 2,8%, na 6,652 milijarde kuna, u odnosu na 6,468 milijardi kuna ostvarenih u prvih devet mjeseci prošle godine.

Zabilježen je i porast prihoda od pokretne telefonije, internetskih usluga te, u manjoj mjeri, od veleprodajnih usluga, što nadoknadilo pad prihoda od 10,2% u području nepokretne telefonije. Budući da su troškovi redovitog poslovanja ipak rasli brže od prihoda, EBITDA je prije jednokratnih stavki smanjena 1,4%, na 3,193 milijarde kuna, uz maržu od veoma visokih 48,0%.

Dobit od redovitog poslovanja povećana je 0,3%, na 2,183 milijarde kuna, što je marža EBIT-a od 32,8%. Bez utjecaja jednokratne dobiti u 2007. neto dobit Grupe smanjena je 1,5%. Uključi li se pak i njezin utjecaj, zabilježen je pad od 12,3%, na 1,888 milijardi kuna, i to uglavnom zbog smanjenja prihoda od ulaganja u HT Mostar od 92,5%, koji je, inače, bio 20 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2008., a u isto vrijeme lani 270 milijuna kuna. Bilancno gledano, vrijednost imovine Grupe smanjila se 6,5%, na 14,298 milijardi kuna, i to u prvom redu kao rezultat isplate dividende u svibnju ove godine u ukupnom iznosu od 2,421 milijardu kuna. Na kraju rujna novčani su ekvivalenti i oročeni depoziti bili 4,891 milijardu kuna, a ukupne su se kratkoročne obveze smanjile s 2,265 milijardi kuna 31. prosinca 2007. na 1,924 milijarde kuna 30. rujna 2008.

U segmentu mobilne telefonije (T-Mobile) 15 se posto povećao broj pretplatnika, na 2,62 milijuna, s udjelom od 46,6% na tržištu SIM kartica. Udjel ‘postpaid’ korisnika povećao se 6,8%, na 2,037 milijardi kuna, pa sada na to otpada 60,5% T-Mobileovih prihoda. U segmentu fiksne telefonije i podatkovnih usluga (T-Com) 33,5 posto povećani su prihodi od internetskih usluga, na 652 milijuna kuna, a pritom se 43,4 posto povećao i broj ADSL linija, na 430 tisuća. Povećali su se i prihodi od veleprodajnih usluga, i to 9 posto, na 889 milijuna kuna, pa su i oni gotovo potpuno neutralizirali pad prihoda od nepokretne telefonije. U tom je smislu poslovanje nepokretne telefonije i dalje ostalo na zavidnim razinama usprkos izazovnim uvjetima koji uključuju sve jače tržišno natjecanje i prijelaz s nepokretne telefonije na pokretnu. Na kraju vrijedi istaknuti da u T-HT-u predviđaju da će prihodi Grupe do kraja godine biti na nešto višoj razini od lanjske.