Podravka

Podravka nije osjetila posljedice ekonomske krize u kojoj se našla Mađarska, ali će se utjecaj krize svakako osjetiti u 2009., tvrde u koprivničkoj prehrambenoj industriji. Jedno od važnijih izvoznih tržišta Podravke, Mađarska, bila je prisiljena zatražiti pomoć od MMF-a kako bi na vrhuncu svjetske financijske krize održala stabilnost svoga financijskog sustava. Osim izvoza, Podravka u Mađarskoj ima i tvornicu Vegete.

‘U prvih devet mjeseci 2008. godine Podravke marke bilježe rast u odnosu na isto razdoblje 2007. godine. Rast i planirano dobre rezultat očekujemo i do kraja 2008.’, stoji u odgovoru iz kompanije koja od ove godine ima novu upravu na čelu sa Zdravkom Šestakom. U Podravci najavljaju nove projekte u Mađarskoj, koji će im i u 2009. donijeti novi rast bez obzira na krizu i novonastalu situaciju.

Kad je prije dvije godine objavljena propast sajma Info, uglavnom zbog odustanka dvaju najjačih izlagača Vipneta i T-HT-a, Zagrebački je velesajam najavio da će nastaviti organizirati informatičke manifestacije, točnije Infodane, okupljanje okrenuto poslovnoj strani IT-a. No, ove se godine uz Interliber održava Sajam glazbe i multimedijske, na kojem se od informatičkih tvrtki pojavljuje samo HGspot sa svojom Burzom konzumne elektronike te na gamerskom natjecanju u tri online igre tvrtke Algoritam, Videotop, Feniks računala i Raptoxx, koje su organiziraju ili sponzoriraju LAN party na 60 računala.

Na isti se način u Audio Video sajam u hotelu Sheraton pretvorio i konkurentska IT sajam, koji su osnovale tvrtke nezadovoljne Infom. Prema riječima višegodišnjih izlagača na sajmu Info, koji nam nisu dopustili da ih imenujemo, sajmovi su propali zbog pada posjećenosti, koja je, pak, uzrokovana nesposobnošću većine domaćih izlagača da organiziraju bilo kakav događaj pričujući publici.

Unatoč rastu čartera u ovoj godini, najveći hrvatski lanac marina ACI zabilježio je pad broja uplovljavanja u tranzitu u ovoj godini od dva posto, i to osobito u marinama na sjevernom Jadranu, dok je broj godišnjih vezova povećan za skromnih jedan posto. Razlog manjeg broja tranzita je manji broj dolazaka talijanskih nautičara kao i slabiji buking čarter agencija, čime tranzit dodatno opada jer čarter brodovi ostaju na vezu u marini i time umanjjuju mogućnost priveza plovila u tranzitu, komentiraju u ACI-ju, kojemu je na čelu Anto Violić.

Podaci Ministarstva mora pak svjedoče da je ove godine na Jadranu bilo oko tri posto više čartera nego lani, njih oko 316 tisuća. Na tržištu čartera Hrvatska u prvih deset mjeseci bilježi pad austrijskih, njemačkih i talijanskih gostiju s najmenenijih tržišta i najveći rast ruskih, američkih i srpskih gostiju. Sve više brodova iznajmljuju i Hrvati kojih je ove godine Jadranom plovilo oko 37 tisuća. Unatoč manjem broju plovila u tranzitu, ACI je kroz privjese megajaht, kojih je ljetos u ACI-jevim marinama registrirano 220, ostvario bruto dobit od 26,6 milijuna kuna, 23 posto više nego u istom razdoblju lani i 11 posto više prihoda.