-
Zašto se Večernjak odlučio proširiti na za njega netipične medije poput radija i televizije? – Poslovni je model koji se temelji na korisnicima koji čitaju novine mrtav. Pod hitno se iz proizvođača klasičnih tiskanih medija moramo transformirati u kompaniju koja se bavi proizvodnjom i distribucijom sadržaja gdje god bili njegovi korisnici. Nakon pokretanja portala večernji.hr, portal.hr, servisa SMS i RSS vijesti na zaslonima računala i plazmama u Avenue Mallu, pokretanje radija i televizije samo je nastavak strategije širenja brenda Večernjeg lista. Suradnjom s B.netom, koji ima 100 tisuća pretplatnika, odnosno 400 tisuća korisnika, otvorili smo novi kanal za promociju brenda. Da bi sve to funkcioniralo, želimo stvoriti jedinstveni ‘desk’ koji će sadržajem puniti nove kanale, i to na način svakoga pojedinog kanala.
-
Misli te li da će redakcija tiskanog izdanja prihvatiti novi način razmišljanja? – Ako je mogao BBC, morat će i hrvatski mediji. Prošle je godine menadžment VL grupe obišao svjetske medije koji su završili proces integracije. Primjerice, BBC ima jedinstveni ‘desk’ koji prati novinare po cijelom svijetu. Dogode li se nemiri u Mianmaru, jedan novinar dobiva zadatke od jednog ‘deska’ i obavlja ih prema prioritetima. U Hrvatskoj, kad iskrsne problem u Vladi, jedan ministar iz iste medijske kuće dobiva upite od deset različitih novinara. To se mora promijeniti. Tu je u prvom redu riječ o mentalnom, a ne o tehničkom problemu. Zato je najveći izazov pred samom redakcijom, koja mora shvatiti da će ona, a ne netko sa strane, proizvoditi vijesti. Za vanjsku produkciju nemamo novca.
-
Kako klasičnoj redakciji objasniti da ekskluzivno mora pustiti na internetski portal? – Ekskluziva u današnjem svijetu ništa ne znači. Ako je netko bio na konferenciji za novinare, njegov rok nije dva poslijepodne podne, nego odmah. Još za vrijeme ‘presice’ vijest mora biti objavljena na portalu, na mobitelima i ostalim kanalima. Primjerice, ‘frka’ u vezi s prelaskom Hloverke Novak-Srzić na Novu TV. Dok je Vijeće HRT-a raspravljalo o cijelom slučaju, naš je novinar sa sjednice SMS-om poslao vijest koja je nakon tri minute putem Večernjakova SMS servisa bila na zaslonu Vanje Sutlića i svih važnijih ‘opinion maker’ u Hrvatskoj. Klasični mediji trebaju vijest objavljenu na portalu dopuniti i otići korak dalje.
-
Ipak, tržište u Hrvatskoj premalo je, a novi kanali enormno smanjuju prodaju tiska. Kako se namjeravate financirati? – Naravno, ne možemo očekivati da internet pokrije troškove tiska, ali polako se moramo prilagodavati novim medijima i novim načinima zarade. Portal vecernji.hr ove je godine od oglasa zaradio šest milijuna kuna. Većina koja se oglašava na portalu već je zatražila da se oglašava i na televiziji. Budući da je aplikacija koja putem RSS-a izbacuje vijesti na televizijske ekran napravljena u suradnji s B.netom i gotovo je besplatna, svaki oglas bit će čista zarada. Servis SMS vijesti financira se pretplatom. Također, VIP-ovi se korisnici za svoju uslugu koriste našim vijestima, za što nam plaćaju fiksni iznos.
-
Večernjakova televizija trenutačno funkcionira putem RSS kanala. Hoćete li stati na tome ili planirate proizvoditi televizijski program? – Želimo proizvoditi televizijski program. Novinari se već školuju u specijaliziranim agencijama. Međutim, ulazi li se u televizijsku produkciju, konkurent nam je Jutarnji list, nego Nova TV, RTL i HTV. Da bi se njima konkuriralo, u posao treba uložiti desetke milijuna eura. Kad bismo trebali početi s tim, ne odlučuje menadžment Večernjeg lista, nego Styria kao naš vlasnik. Uvjeran sam da ćemo, ako redakcija odgovori na zahtjeve koje smo joj trenutačno postavili projektima s B.netom i bude li najbrža i najefikasnija, dobiti investiciju za korak dalje.
Poslovni je model koji se temelji na korisnicima koji čitaju novine mrtav
Kakva je situacija s portalom klik.hr? Je li istina da ćete ga zbog financijskih gubitaka izgubiti iz svog portfelja? – Prije godinu dana klik.hr preuzeli smo od Adrije Medije, koja se tada nije planirala baviti internetom. U međuvremenu je promijenila poslovnu strategiju i naš zajednički vlasnici želi da ona nastavi razvijati Klik, a da mi ljude koji su radili na njemu usmjerimo na nove projekte. Kad smo ga preuzeli, ideja je bila da ga uzdi gnemo. Budući da on danas ima između 20 i 50 tisuća posjetitelja na dan, mislim da smo u tome uspjeli. Financijski ništa ne gubimo, a čak smo i malo zaradili.
Sadašnji izgled večernjeg.hr potpuno je ‘out’ i sve manje novih monitora podržava njegov ‘layout’. Planirate li ređizajnirati portal? – Ideja novog ‘layouta’ već postoji, ali ne želimo ga samo ređizajnirati. Vremena kad se to radilo ‘na divlje’ prošla su. Želimo napraviti nešto posve drukčije, a to stoji. Želimo aplikaciju koja će ujediniti sve procese na jednome mjestu, povezati procese od tiskare do portal. To mogu odraditi samo dvije do tri tvrtke na svijetu i cijena je najmanje milijun eura. Svoje smo prijedloge već iznijeli svojem vlasniku koji mora odlučiti kad će se početi s novim sustavom.
Budući da ste odbili sudjelovati u Gemiusovu istraživanju internetskog tržišta, kako mjerite posjećenost? – Dnevni je prosjek posjećenosti portala večernji.hr 160 tisuća ulaza. U vrijeme događaja poput atentata na Ivu Pukanića ta se brojka penje na 200 tisuća. I to je jedini razlog zašto ne želimo ući u Gemiusovo istraživanje. Naime, njegovi rezultati za prethodni mjesec objavljaju se s odmakom od dva do tri tjedna. S druge pak strane AB Nielsen objavljuje podatke na dnevnoj bazi, što je relevantno. Mi funkcioniramo na dnevnoj, a ne na mjesečnoj bazi. Oglašivačima prepuštamo da sami odluče u što ulagati; spremni smo sudjelovati u svakom istraživanju koje će davati podatke za prethodni dan, a ne za mjesec dana unatrag.
Hrvatski web u 2009.? – Može se očekivati procvat e-trgovine, jer ako nje nema, teško je očekivati bilo kakve pomake na tržištu. Moguće je pojavljivanje novih i preuzimanje sadašnjih internetskih servisa te stagnacija ‘news’ portala. Važno je naglasiti da na internetskom tržištu više nema mjesta za pionire. Očekuju se projekti s ozbiljnim investicijama i dobrom logistikom. Tko to napravi, profitirat će.
