Stanje bankarskog sektora u Hrvatskoj

Grad Zadar završetkom autoceste i zbog blizine zračne luke Zemunik dobiva sve važniju ulogu na mapi hrvatskih gradova koji se bave kongresnim i poslovnim turizmom. Unatoč skromnim hotelskim kapacitetima taj bi grad prema predviđanjima u idućim godinama mogao postati kongresna destinacija. Hotelska grupacija Falkensteiner Hotels&Resorts Borik u Zadru ima tri hotela, a vlasnik je najveće zadarske kongresne dvorane u hotelu Donat, koja može primiti 357 sudionika. Osim toga, na raspolaganju ima dvije konferencijske dvorane za 30 do 70 sudionika.

U Splitu, gdje je obnovljen hotel Le Méridien Lav u Podstrani, Splitsko-dalmatinska županija dobila je luksuznu kongresnu dvoranu u hotelu s pet zvjezdica koji je u sustavu svjetskoga hotelskog lanca Starwooda. Glavna kongresna dvorana splitskog hotela ima kapacitet za 900 osoba, a gosti konferencije u hotelu mogu biti između nekoliko restorana i barova i luksuzno opremljenog wellness i spa centra. Hotel Marjan, koji u Splitu ima najveću kongresnu dvoranu, preuređuje splitski poduzetnik Željko Kerum, a njegovim preuređenjem Split će dobiti dva specijalizirana kongresna hotela kapaciteta 1.900 mjesta.

Otok Hvar je dolaskom Orco grupe prije dvije i pol godine oživio je svoje kongresne kapacitete. Sunčani Hvar, koji u hotelu Amfora ima dvije kongresno-banketne dvorane, od kojih svaka može primiti 350 gostiju, a ima više malih dvorana za sastanke od 10 do 50 gostiju, središte je ponude.

Istarski planovi

Početkom turističke sezone 2009. i završetkom gradnje hotela Valamar Lacroma Resort Dubrovnik će proširiti svoju kongresnu ponudu. Suvremen kongresni sadržaji Valamar Lacroma Resorta sastojat će se od velike multifunkcionalne kongresne dvorane ukupnoga kapaciteta do 1.500 osoba, sedam manjih konferencijskih dvorana uz veliko predvorje i izložbeni prostor te poslovni centar namijenjen organizatorima skupova, i pomoćnih prostora.

Rovinj će nakon završetka gradnje Maistrinoga kongresnog centra Monte Mulinija također dobiti na važnosti kao kongresni grad. Kongresni centar sastojat će se od četiri hotela – Lonea, Monte Mulinija, Edena i Parka, od kojih dva tek trebaju biti otvorena. Hotela Lone, koji je ujedno središnji hotel kongresnog centra, otvorit će se u proljeće 2009. godine. Cjelokupni kongresni centar tada će obuhvaćati 30 dvorana, od kojih će najveća primati 700 sudionika, a sve će dvorane ukupno raspolagati kapacitetom od gotovo dvije tisuće sudionika. Osim tog centra Maistra u Rovinju kongresnu ponudu nudi i u hotelu Istra, što Rovinj u perspektivi čini veoma važnim kongresnim odredištem. Zaključak je da unatoč velikoj ponudi Hrvatska još nije spremna za kongresni turizam. Zašto? Investicije hotelijera ohrabruju, ali dok se ne napravi državna strategija razvoja kongresnog turizma i gradovi ne sagrade kongresne centre koji mogu primiti nekoliko tisuća ljudi na jednom mjestu, poslovnjaci će biti osuđeni na održavanje konferencija u muzejima, koncertnim dvoranama i hotelskim kapacitetima koji nisu namijenjeni za to.

Iskustva i najave

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je u 2007. godini organizirano 5.300 skupova koji se mogu ubrojiti u kongresni turizam. Od toga je u 2.600 skupova bilo uključeno i noćenje, a ostatak su bili klasični jednodnevni skupovi ili ‘team building’. U svim tim aktivnostima sudjelovalo je 420 tisuća posjetitelja. U Hrvatskoj turističkoj zajednici kažu da su u organiziranju skupova prednjačili privredni subjekti s 2.900 skupova.

Slijede strukovne udruge s 450 skupova, zatim strana poduzeća i institucije s 400, državna uprava s 290 te međunarodne organizacije s 111 i skupova. Dodamo li tomu da se u 2008. godini očekuje povećanje od sedam i osam posto, a poslovnjaci troše tri puta više od običnoga gosta, dolazimo do jednostavnog zaključka: pred hrvatskim hotelijerima koji ciljaju na poslovnu klasu svijetla je budućnost. No, situacija nije baš tako jednostavna.

Štednja

banka ostvaruje stalan porast depozita, kao i u rujnu, iako je taj porast ipak bio niži nego onaj u prethodnim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama nakon završetka turističke sezone.

• Hrvatski bankarski sustav je u smislu dostupne rezerve likvidnosti znatno iznad prosjeka EU te banke, sukladno monetarnoj regulativi, drže veću rezervu likvidnosti nego članice EU. Usljed monetarnih ograničenja banke se u posljednje vrijeme sve manje oslanjaju na strane izvore financiranja te je tako smanjena mogućnost prelijevanja negativnih efekata. Kvalitetno upravljanje rizicima i visoka razina kapitaliziranosti bankarskog sustava, gotovo 50 posto iznad prosjeka EU, dodatno govore u prilog stabilnosti bankarskog sustava – kažu u Erste banci.

Uznemirenost samo privremena

U razdoblju optimizma ulagači se okreću prema rizičnijim vrstama ulaganja, kao što su dionice i dionički fondovi, veli Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisenbank Austrije, a nastupanjem stagnacije i rastom pesimizma ponovno se okreću prema sigurnosti štednje u bankama. Također ističe da su i Vlada i HNB dosta učinili na isticanju sigurnosti štednih depozita u bankama, a privremena uznemirenost zbog problema s likvidnošću banaka u Americi i Europi nije se mogla potpuno izbjeći.

• Povjerenje je vraćeno u kratkom roku, kako zbog aktivnosti domaćih institucija, tako i zbog koordinirane akcije vlada EU i ECB-a. Posljedice tih kretanja za bankarski sektor u Hrvatskoj su minimalne. Dio klijenata će ipak bez obzira na jamstva dizati uloge te će ih privremeno premjestiti u trezore. No, već nakon proteka nekoliko mjeseci shvatit će da sigurnost banka nije narušena. Budući da na depozite u trezorima ne ostvaruju nikakav prinos, ubrzo će ih vratiti u banke – naglašava Starčević.

Glavna prednost štednje u bankama je sigurnost depozita, što je u trenutačnim uvjetima znatan čimbenik, a RBA, primjerice, do kraja godine u akciji nudi fiksnu stopu za štednju u eurima do 6,25 posto. Tijekom 2007. godine brže su rasli kunski depoziti, veli Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, dok tijekom ove godine banke ponovno bilježe brži rast štednje u stranim valutama. Prema posljednjim podacima s kraja kolovoza 2008. godine, štednja u stranim valutama činila je više od 68 posto ukupnih depozita u poslovnim bankama.

Dodaje da se depoziti mogu oročiti na razna vremena, dok ulaganja u tržišta kapitala uglavnom imaju dugoročniji karakter. No, ulaganja u dionice i ostale vrijednosne papire znatno su rizičnija. Tu postoji i mogućnost ostvarivanja viših prinosa nego kod klasične štednje, a odluka o ulaganju ili štednji ovisi o spremnosti pojedinaca da preuzme rizik. U usporedbi s ulaganjima u dionice odnosno kupovanjem udjela u investicijskim fondovima, naglašava Šantić, prednost štednje je i u tome što nema dodatnih troškova poput brokerskih provizija i ulazno/izlaznih naknada.

Edukacija i sigurnost

• Premda smo u prošlosti imali stresova u bankarskom sektoru, ispitivanja stavova klijenata ukazuju da građani u načelu razumiju sigurnost štednje. Ono na čemu bi trebalo pojačano raditi jest edukacija građana o drugim načinima ulaganja. Stječe se dojam da su se mnogi u Hrvatskoj prošle godine odlučili na kupnju dionica ili udjela u fondovima ne razumijevajući u stvari različite stupnjeve rizika. Bez obzira na to što se sve više ljudi odlučuje i za druge oblike ulaganja, kad nastupi krizno vrijeme, vidi se da je štednja ipak ulaganje niskog rizika za razliku od drugih oblika – naglasili su u OTP-banci, koja također ima razne modele oročenja, a za oročenja u kunama može se ostvariti kamata i do 6,98 posto.

U Hypo Alpe-Adria banci u tijeku je, pak, vrlo uspješna akcija Zlatna štednja, koja je početkom listopada ušla u svoj treći ciklus, s povoljnijim kamatnim stopama. Do kraja listopada Hypo nudi i kratkoročne depozite u kunama, eurima i američkim dolarima, s rokom oročenja na jedan, dva ili tri mjeseca. Za te depozite kamate se dogovaraju dnevno, a fiksiraju se u dogovoru sa Sektorom riznice Banke, u skladu s uvjetima na tržištu kapitala, te ih nije moguće prolongirati. Banka klijentu jamči kamatnu stopu dogovorenu na dan oročenja, a minimalni ulozi su 2.000 dolara, 1.500 eura ili 10.000 kuna.

Štednja je u Zagrebačkoj banci proizvod koji klijenti tradicionalno prepoznaju kao isplativ i siguran oblik ulaganja. Ukupni depoziti građana prešli su 36,7 milijardi kuna, a ukupan broj računa oročene štednje prelazi 300 tisuća. Građani još uvijek preferiraju klasičnu oročenu štednju u eurima. U ukupnoj štednji u Zagrebačkoj banci udio kunske štednje je oko 18 posto, oko 74 posto je u eurima, oko pet posto u dolarima, a oko tri posto se odnosi na ostale valute.

Kapital i rezerve Zagrebačke banke najviši su u financijskom sektoru i iznose 12,4 milijardi kuna, a dodatno su povećani 7,6 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Adekvatnost kapitala iznosi 16,95 posto, što je znatno iznad prosjeka hrvatskoga bankarskog sektora, pa u Zagrebačkoj banci vele da su stabilni i sigurni za svoje klijente i štediše. Naglasili su da su u novim izvješćima dvije vodeće rejting agencije – Fitch i Moody’s potvrdile pozitivni kreditni rejting te banke. U svojoj poznosti, koja traje do 31. prosinca 2008. godine, Zagrebačka banka svojim klijentima nudi posebnu ponudu oročene štednje uz posebne, povoljnije uvjete oročavanja tijekom promotivnog razdoblja. Građani mogu ugovoriti dva modela – klasičnu i rentnu oročenu kunsku štednju te klasičnu i rentnu oročenu deviznu štednju u eurima, na razdoblje od tri do 36 mjeseci i uz više fiksne kamatne stope u odnosu na redovnu ponudu.