Jedan od ključnih pravaca u povijesti umjetnosti s početka prošloga stoljeća – njemački ekspresionizam – predstavit će se do 20. siječnja iduće godine u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Pod naslovom Tiha pobuna: najveći majstori njemačkoga ekspresionizma predstavljeno je otprilike 120 djela, među kojima su slike, grafike, skulpture i crteži kojima se ilustrira umjetnička dionica koja je u razdoblju od 1905. do 1920. obilježila jedan od najvažnijih pokreta modernih umjetnosti u svijetu. Mogli bismo reći da je njemački ekspresionizam uz francuske impresioniste i kubiste jedan od najpopularnijih slikarskih pravaca ranoga 20. stoljeća, koji do danas izaziva nezapaćeno veliko zanimanje javnosti.
Znajući da je riječ o iznimno vrijednim umjetninama koje se čuvaju u dvadesetak njemačkih muzeja, organizatori iz Galerije Klovićevi dvori doveli su Tihu pobunu sa stavljenju u najvećoj raznolikosti kakva se može postići biranim umjetničkim djelima i koncepcijom prilagođenom upravo za naše izložbene prostore, a preko njemačke agencije Arts, koja radi u Galeriji.
Likovne promjene i novi pogled na stvaralaštvo javio se početkom 20. stoljeća u Berlinu, Münchenu i diljem rajnske regije gdje su se umjetnici udruživali u grupe sa zajedničkim programom. Presudno je bilo osnivanje grupe Die Brücke (Most) u Dresdenu 1905., s kojom je počelo novo poglavlje u europskoj umjetnosti. Ondašnji studenti arhitekture Fritz Bleyl, Ernst Ludwig Kirchner, Karl Schmidt-Rottluff i Erich Heckel postali su glavni nositelji ekspresionizma. Kasnije su se grupi pridružili i Max Pechstein, Otto Müller te nakratko Emil Nolde. Početni politički angažman polako se preusmjerio na prizemniji odnos prema stvarnosti i istini, običnim temama i malim ljudima.
