-
Možete li ukratko opisati svoju organizaciju IH&RA, odnosno što radite i svoju ulogu kao njezina predsjednika? – IH&RA osnovali su hotelijeri 1946. u Parizu radi promicanja interesa privatnog sektora u svjetskim okvirima. Svoj radi temelji na zaštiti interesa više od 200 tisuća hotela i osam milijuna restorana diljem svijeta. Kao predstavnicu ugostiteljske industrije priznali su je i Ujedinjeni narodi. Naši su članovi neovisni hoteli, hotelski lanci i međunarodne hotelske udruge. Naš se glavni ured ove godine preselio u Ženevu. Bivamo se lobiranjem i branimo interese privatnog ugostiteljskog sektora iz cijelog svijeta, a uz to pružamo i konzultantske usluge svojim članovima. Trenutačno za hotele određujemo mjerila za održivi razvoj i klimatske promjene. Ja kao predsjednik udruženja upravljam IH&RA-om, posjećujem sve važnije skupove vezane uz industriju diljem svijeta te držim predavanja i govore u ime organizacije o različitim temama u nama zanimljivim područjima.
-
Koje biste trendove imenovali kao najnovije u hotelskoj industriji? – Ponajprije definiranje kriterija za održivi razvoj, povratak luksuznog hotelijerstva, a u sklopu ponude hotela treba istaknuti internet i komunikacije kao vjerojatno relevantan trend.
-
Pogada li trenutačna financijska kriza i vašu industriju, odnosno kako ugostiteljska i hotelska industrija osjećaju posljedice? – U ugostiteljskoj je industriji sve u redu. Štoviše, broj noćenja i prihodi u hotelijerstvu rastu, tako da se može ustvrditi da našu industriju trenutačna globalna kretanja u ekonomiji nisu dotaknula. Ugostiteljstvo je još vrlo aktivno i profitabilno, no to vrijedi samo za one koji imaju definiran proizvod, održavaju razinu kvalitete, jasno su tržišno pozicionirani, nude vrhunsku uslugu i imaju općenito kvalitetnu upravu.
-
Koliko ste upoznati s hrvatskom hotelskom, odnosno turističkom ponudom i možete li je prokomentirati? Točnije, koliko se hrvatski hoteli mogu usporedivati s onima vani, koje su njihove slabosti ili snaga i što bi trebalo napraviti? – Hrvatskim hotelima nedostaje učinkovita usluga, što je sasvim sigurno jedna od ključnih točaka. Vi imate ljude, ali trebaju se potpuno usavršavati i bolje poznavati strane jezike. Kad je riječ o hotelima, trebalo bi ih poboljšati i doraditi njihovu ponudu da bi se mogli natjecati na svjetskoj razini, a posebice je potreban marketing Hrvatske kao odredišta u sklopu Balkanskog poluotoka, pa i cijele Europe.
-
Kako biste opisali svoju suradnju s hrvatskom hotelskom industrijom? Je li dovoljno uključena u svjetske trendove i prati li na pravi način kretanja na globalnoj hotelskoj sceni? – Hrvatska udruga hotelijera članica je naše udruge godinu dana i njezin predstavnicu redovito posjećuju naše sastanke, no moram priznati da ne znam kakva je interakcija na nižoj, lokalnoj razini, odnosno u tehničkim pitanjima.
Hotelsku industriju globalni potresi još nisu uzdrmali
Što su prema vašem iskustvu odlike vrhunskog hotela u odnosu na prosječni? Što je ključno u stvaranju najbolje hotelske usluge? – Današnji hotelski gosti zahtijevaju luksuz, učinkovitost, visoku razinu usluge, visoku tehnologiju, pogotovo u smislu komunikacije i interneta, ekološku osvježenost i dostupnost zdravstvenih sadržaja poput fitnessa, teretane ili wellnessa.
Kakvi su, prema vašem mišljenju, skorašnji trendovi, odnosno što će se događati u hotelskoj industriji u blizoj budućnosti? – Naša će industrija nastaviti rasti i poboljšavati ukupnu kvalitetu usluge, ali ovaj put uzimajući u obzir i kriterije održivog razvoja kojim bi se spriječile negativne posljedice klimatskih promjena, kao i rješavanje pitanja onečišćenja te drugih problema proizašlih iz ekološke problematike.
Mislite li da će manji, privatni, veoma luksuzni hoteli, koji postaju sve popularniji, ugroziti snagu velikih hotelskih brendova? Riječ je o malim elitnim hotelima i odmaralištima. – Ne, postoji niša za svako pojedinačno tržište, a sudeći prema iskustvima hotelski gosti još ne preferiraju određeni tip hotelske usluge, tako da su megaljetovališta, odmarališta i hoteli i dalje popularni, ali i manji i visokoluxuzni hoteli koje vi spominjete imaju svoje mjesto na tržištu.
Što predvidate o mogućnostima rasta u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji u sljedećem razdoblju? – Procjenjujem rast od otprilike sedam posto.
Mislite li da u industriji općenito postoji problem kvalitetnog osoblja, koji je, kao što ste, uostalom, rekli, naglašen upravo u hrvatskom ugostiteljstvu? – Da, problem radnika globalnog je opsega kad je riječ o ugostiteljstvu. Riječ je o nerazmjernom između stručnog i nestručnog kadra. Kod vas je, kao i općenito na području Balkana, taj problem posebno naglašen jer nedostaje učinkovitih institucija za usavršavanje, ali usluge i uvježbavanje općenito su manjekavi.
Koji su hotelski brendovi, prema vašem mišljenju, najjači, odnosno tko prati najnovije trendove u industriji i na njih pravodobno reagira? – Ne mogu na to pitanje jednoznačno odgovoriti jer su svi hotelski brendovi dobri dok god zadovoljavaju određene kriterije uspješnosti, poput prakticiranja utvrđenih postupaka i prakse, odnosno učinkovite kontrole svih funkcija u hotelskoj djelatnosti.
