HoReCa

Primanja i troškove, koje provodi Hrvatska udruga banaka i devet banaka članica, ističe da tek kad sve stavimo na papir, dobivamo pravi uvid na što se novac troši, što nam doista treba, a što ne. Plan će otkloniti bojazan da novac curi kroz prste.

Prije toga ljudi obično misle da se doista nijedne ne može uštedjeti, ali iznenade se kad uvide da određeni dio proračuna odlazi na nepotrebne troškove, tj. da postoji mogućnost uštede. Prije uzimanja novog proizvoda, bez obzira na to o kojoj je industriji riječ, pa bilo to bankarstvo, telekomunikacije, tehnika i slično, raspitajte se i informirajte o cjelokupnoj ponudi na tržištu. Važno je raspitati se i o svim uvjetima kredita: kolike su kamate, kakva je dinamika otplaćivanja, kolika je naknada za obradu zahtjeva za potrošačkim zajmom ili bankovnim kreditom, jer važno je što znate, a ne što kupujete. Vaš je najveći rizik ono što ne znate. Izgleda za uspjeh povećava upravo financijska inteligencija, odnosno dobra informiranost – objašnjava Ambruš.

Dodaje da manja ali svakodnevna ušteda dugoročno može rezultirati velikom uštedom i zlatnom rezervom za nepredvidljive potrebe. Najvažniji su ciljevi koje želimo ostvariti jer oni potiču na planiranje i organiziranje, odnosno na akciju. Ako je cilj financirati školovanje, izbor je ili povećati prihode ili smanjiti troškove, pri čemu je jednostavnije smanjiti određene troškove. Primjerice, troši li automobil dosta goriva, treba ga zamijeniti manjim i s manjom potrošnjom goriva. Manji automobil obično manje troši i jeftinije ga je održavati.

Kod manjih novčanih iznosa preporučuje se stambena štednja jer je periodičnim uplatama manjih svota osiguran dobar omjer dobiti na uloženo i sigurnost štednog uloga. Ako štediša ima veći štedni potencijal, odnosno raspolaže većim iznosom, treba napraviti plan kojim bi postigao optimalni odnos prinosa i sigurnosti te diverzificirati svoj štedni portfelj na, primjerice, stambenu štednju, dugoročni depozit u poslovnoj banci i kratkoročni depozit koji bi bio na raspolaganju u slučaju iznenađenih situacija.

Najbolji je savjet štedišima da novac razdijele na nekoliko strana. Idealni načini štednje ne postoje – postoji jedinstven način pristupa i izbora štednje. Druga bi preporuka bila da klijent za ulaganje u različite proizvode izdvaja do 10 posto svog mjesečnog prihoda, ali pod uvjetom da nema drugih financijskih izdataka, pogotovo ne kredite. Prema iskustvu mogu reći, što je veći postotak izdvajanja u štednju, to će se s vremenom smanjivati krediti – govori Branimir Biškup, timski menadžer u neovisnom pružatelju financijskih savjeta AWD-u. Trenutno su najčešći štedni planovi, dodaje Biškup, za stambenu štednju, mješovito osiguranje života, otvoreni investicijski fondovi, treći mirovinski stup i fond-policiu.

Stambena je štednja vrlo jednostavan proizvod. Najčešće se štedi do pet godina i nakon toga taj se novac vraća i štediša ima mogućnost, ali ne i obvezu, uzimanja povoljnog kredita. Država dodjeljuje najviše 750 kuna na godinu, a kamata na štednju jest otprilike tri posto i svaki se mjesec ulaže najmanje 75 kuna. Uplati li se pet tisuća kuna, država doda još 750 kuna, ali ako se uplati šest tisuća kuna, i dalje je dodatak 750 kuna. Kad se štedi više od pet tisuća kuna, preporučuje se otvaranje još jedne štednje, ali na ime nekoga od članova uže obitelji. To je obiteljska štednja i tako se može uzeti više novca od države i na kraju se ugovori spajaju i uzima se veći kredit. Nakon pet godina dobiva se uštedevina, kamate i poticajna sredstva i taj se novac može potrošiti prema vlastitoj želji. Samo se kredit mora potrošiti namjenski. Mješovito je osiguranje života uz stambenu štednju jedno od najkonzervativnijih načina ulaganja. Prosječni je godišnji prinos između tri do pet posto, a unaprijed se jamči svota za doživljenje i slučaj smrti. Ulaže se najmanje 110 kuna na mjesec i traje od deset do četrdeset godina, a štediša uživa porezne olakšice. Ulaganje u otvorene investicijske fondove ovisi o njihovu tipu. Nisko rizični fondovi traže veće početne uloge, od tisuću kuna, a rizičniji fondovi nude od deset eura po pojedinačnoj uplati. Kućnom proračunu u starijoj dobi itekako može pridonijeti štednja u trećem mirovinskom stupu. Prinosi su od tri do sedam posto na godinu, uplaćuje se od 100 kuna na mjesec, a država pripomaže s 1.250 kuna. Štediša koji ima porezne olakšice može koristiti novac kad navrši 50 godina. Trenutno je pak najpopularniji štedni plan ulaganja u fond-policiu. On sjedinjuje dva potpuno suprotna financijska ulaganja u jedan, odnosno povezuje osiguranje života s investicijskim fondovima, a realna je očekivana dobit između pet do devet posto na godinu.

Od ukupnog iznosa u gotovini se može koristiti najviše 30 posto, a ostatak novca mora se isplaćivati kao mirovina.

Zaključak je da unatoč velikoj ponudi Hrvatska još nije spremna za kongresni turizam. Zašto? Investicije hotelijera ohrabruju, ali dok se ne napravi državna strategija razvoja kongresnog turizma i gradovi ne sagrade kongresne centre koji mogu primiti nekoliko tisuća ljudi na jednom mjestu, poslovnjaci će biti osuđeni na održavanje konferencija u muzejima, koncertnim dvoranama i hotelskim kapacitetima koji nisu namijenjeni za to.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je u 2007. godini organizirano 5.300 skupova koji se mogu ubrojiti u kongresni turizam. Od toga je u 2.600 skupova bilo uključeno i noćenje, a ostatak su bili klasični jednodnevni skupovi ili ‘team building’. U svim tim aktivnostima sudjelovalo je 420 tisuća posjetitelja. U Hrvatskoj turističkoj zajednici kažu da su u organiziranju skupova prednjačili privredni subjekti s 2.900 skupova.

Slijede strukovne udruge s 450 skupova, zatim strana poduzeća i institucije s 400, državna uprava s 290 te međunarodne organizacije s 111 i skupova. Dodamo li tomu da se u 2008. godini očekuje povećanje od sedam i osam posto, a poslovnjaci troše tri puta više od običnoga gosta, dolazimo do jednostavnog zaključka: pred hrvatskim hotelijerima koji ciljaju na poslovnu klasu svijetla je budućnost. No, situacija nije baš tako jednostavna.

BOOSTER je novost na našem tržištu i prvi instant proizvod za pripravu napitka od kave s većim sadržajem kofeina, sastojka koji daje i održava energiju. BOOSTER je namijenjen svim visoko motiviranim ljudima da bi održali, ali i vratili potrebnu energiju, jer će dodatni kofein iz tog napitka poboljšati izdržljivost organizma i tako pomoći postizanju vrhunskih rezultata. Osjećate li se umorno, apatično i trome, upravo tada trebate uzeti BOOSTER, koji će organizmu brzo vratiti izgubljenu energiju.

Marketinška potpora novom artiklu osmišljena je veoma zanimljivo. Naime, Anamaria pokreće prvi projekt – Anamaria festival kave – OSJETI ENERGIJU, kojim će u dvomjesečnom razdoblju u svim velikim gradovima hrvatske organizirati šou s nastupima brazilskih plesačica, poznatih estradnih umjetnika i DJ-a, medijskih osoba, radijskog voditelja, što će biti medijski popraćeno radijskim najavama, nagradnim igrama, javljanjima u živo, nacionalnim novinama kao i objavama u poslovnim časopisima te popularnim tjednicima i mjesečnicima, a sa snažnim naglaškom na novom artiklu namijenjenom suvremenom kupcu.