Paniku u naglim promjenama u oglašavanju proizvoda iz srednje kategorije primjećuju potrošači, pa je njihova reakcija dodatan oprez. Oglašivači bi u recesiji trebali držati brend snažnim, pratiti tržište i biti fleksibilni u politici cijena. Na segment maloprodaje tekstilom kriza se već održala te stoga ne očekujemo rast u doba blagdana. Dio od 2,75 milijardi kuna od prodaje Innih dionica podržat će određeni rast predblagdanske i blagdanske potrošnje sljedećih tjedana.
Rast prihoda u odnosu na uobičajeni mjesec od 30 posto očekuju i u Mercatoru, ali napominju da je prosječna mjesečna potrošnja ove godine manja nego što se očekivalo. Inflacija je, kažu u Mercatoru, već ostavila traga što je vidljivo po opreznijoj kupnji potrošača. Optimizam prsti i u trgovinama tehničkom robom, parfemima i namještajem. U Irisu vjeruju da će im prosinac donijeti rast prihoda od 125 posto u odnosu na uobičajeni mjesec, jednako kao i prošle godine, u Technomaxu od povećane prodaje televizora, depilatora i brijača očekuju u prosincu rast prodaje od 30 posto, a slično razmišljaju i u Pevecu, koji se vodi politikom ‘što više proizvoda po različitim cijenama’, te u Emmezeti, gdje se uzdaju u dobar omjer cijene i kvalitete.
Prodaja u prosincu 2007. godine bila je 44 posto viša nego u prosječnom mjesecu. S obzirom na to da nismo širili kapacitete očekujemo prodaju na razini prošlogodišnje. Za sada u proteklom razdoblju nismo osjetili pad kupovne moći. Smatramo da će u slučaju produživanja krize i na smanjenom tržištu biti uspješnijih i manje uspješnih te da ćemo u slučaju smanjenog tržišta upravo mi izaći kao podjedinci u smislu preuzimanja tržišnog udjela. Da se dosad učinci globalnih financijskih previranja nisu znatnije osjetili u realnom sektoru, pa tako ni u potrošnji kućanstava, tvrdi Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu.
Ne bude li se svjetska situacija ozbiljnije dodatno pogoršala, ne vjerujemo da će doći do većeg usporavanja rasta potrošnje kućanstava u 2008. godini. Predstojeće blagdansko razdoblje neće se previše razlikovati u kupovnim navikama od prošlogodišnjega jer je zasad utjecaj globalne financijske krize na hrvatski realni sektor relativno blag.
Rastu blagdanske potrošnje vjerojatno će pridonijeti i umirovljenici. Naime, HPB invest bi trebao tijekom prosinca isplatiti rate obeštećenja za nekoliko kategorija umirovljenika. Oko 160 tisuća umirovljenika trebalo bi dobiti 950 milijuna kuna, pa valja očekivati da će dio tog novca završiti u blagdanskoj potrošnji. A u istu svrhu mogao bi otići i dio novca dobiven prodajom dionica Ine: Malim je dioničarima isplaćeno 2,75 milijardi kuna od prodaje Innih dionica. Većina tog novca nije se vratila na tržište kapitala, pa se može pretpostaviti da će dio završiti u manje rizičnim oblicima ulaganja, a dio podržati određeni rast predblagdanske i blagdanske potrošnje sljedećih tjedana.
Povećanju potrošnje, prema riječima Milice Rakuša Martulaš, direktorice Sektora trgovine HGK-a, pridonijet će i božićnice u novcu i bonovima, kao i akcije koje pripremaju trgovački lanci za svoje kupce. Da Hrvatska još nije ušla u veliku ekonomsku krizu smatra i Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera.
Sukladno zakonu spojenih posuda, kriza u gospodarstvu utjecala je i na marketinšku komunikaciju, i to prvo u Americi, a zatim i u ostatku svijeta. Naime, već su prošle jeseni neke američke kompanije promijenile svoju marketinšku komunikaciju u skladu s predviđanjima ekonomista. Tako je, primjerice, Walmart još u rujnu 2007. lansirao slogan ‘Save money. Live better’ (Štedi novac. Živi bolje.) kojim potrošače upozorava na racionalniju blagdansku potrošnju. Taj je potez utjecao na porast potrošnje od 2,7 posto, a njegovi su konkurenti, poput Targeta, zabilježili pad prodaje u usporedbi s ključnim lanjskim mjesecima.