Marketinški stručnjaci procjenjuju da su maskote i likovi iz crtića i danas pogodan način isticanja za sektore poput poljoprivrede, edukacije, zabave, prehrane, namještaja, sporta, tekstila i kućanskih aparata.
Da bi se proizvod ili usluga prodali, treba stvoriti dobru priču. Brendovi koji imaju interesantnu priču ne trebaju maskote ili likove iz crtića da bi privukli pozornost. Naprotiv, takav način brendiranja mogao bi im naštetiti odvraćajući pažnju potrošača s njihove stvarne priče. Za ostalih 99 posto kompanija, koje se moraju boriti za svoje mjesto u glavama potrošača koji su u danu izloženi čak pet tisuća marketinških poruka, crtani likovi mogu biti spasnosno rješenje. Marketinški stručnjaci procjenjuju da su maskote i likovi iz crtića način isticanja pogodan za sektore poput poljoprivrede, edukacije, zabave, prehrane, namještaja, sporta, tekstila i kućanskih aparata.
U prirodi je kupaca da kupuju proizvode kompanije kojoj vjeruju, koju poznaju i koja im se svida. Dobar dio ‘svidanja’ može se podgrijati uvođenjem simpatičnog lika u brend strategiju, koji će zajedno s ostalim marketinškim elementima promijeniti percepciju kupca i, naravno, učiniti ga lojalnim brendu. Kroz povijest je niz maskota postalo poznatije od brenda, što se najbolje vidi u slučajevima kad kompanija odluči intervenirati u njihov izgled izazivajući niz reakcija kupaca. Isto tako znakovito je i da su najprepoznatljivije maskote nastale u doba isključivo ‘zemaljskih’ kampanja.
Jedna takva maskota koja nije rođena u interaktivno doba jest Bidendum, odnosno Michelinov čovječuljak. Stvoren 1898., djelo je francuskog umjetnika O’Galopa i jedan od najstarijih žigova, prepoznat svuda u svijetu i prisutan u više od 150 zemalja. Ideja je nastala nakon što je brat Andrea Michelina primijetio kako naslagane automobilске gume podsjećaju na ljudsku figuru. Još je jedna legenda nastala prije nego što su ljudi otkrili e-mail. Riječ je o Kellogg’sovoj maskoti Tony The Tiger, koji se pojavljuje na ambalaži pahuljica Frosties još od 1952. godine, a stvorio ga je ilustrator dječjih knjiga Martin Provensen. Godine nisu naštetile tim likovima, a s obzirom na konstantni rast prodaje, čini se da su maskote tih kompanija besmrtnе. Ipak, s obzirom na digitalizaciju, tvrtke su odlučile udahnuti im novi život na internetu.
Brawny Man pojavio se na pakiranju papirnatih ručnika tvrtke Brawny prvi put 1974. godine, a kombinacija zgodne maskote spremne pomoći u raščišćavanju nereda pokazala se kao izvrstan izbor u privlačenju žena kao ciljne skupine. Ne čudi stoga što se kompanija odlučila ne samo učiniti od Brawny Mana važnu sastavnicu internetske stranice već je čitav fokus prebačen na njegove karakteristike i ideale koje zastupaju. Iako su se mogli odlučiti na promoviranje proizvoda samo prikazom njegovih detalja i specifikacija, posjetiteljima internetske stranice omogućeno je da posjete i BrawnyAcademy te pogledaju niz online videa u kojima ‘stvarni’ Brawny Man od običnih muškaraca pokušava napraviti ‘prave’ frajere. To govori samo jedno – čak je i kompanija koja proizvodi papirnate ručnike svjesna da je riječ o izuzetno važnom marketinškom alatu.
Maskote su dobar izbor za brendiranje ako je kompanijski proizvod ili uslugu teško diferencirati, cjenovno su osjetljivi, nisu luksuzno dobro, u zreloj su fazi životnog ciklusa, virtualno su dobro ili se prodaju na vrlo konkurentnom tržištu. Maskote nisu najbolji izbor kad je riječ o luksuznom dobru povezanom s prestižom (krzno, nakit, šampanjac), cjenovno neosjetljivim proizvodima i uslugama, unikatnim dobrima, vrlo inovativnim ili ozbiljnim uslugama (pogrebna poduzeća, odvjetničke usluge).
