U sklopu planiranja gradnje novih sportskih borilišta važno će biti utvrditi minimalnu popunjenost, koja ne bi smjela pasti ispod 80 posto kapaciteta stadiona, te buduće prihode od dodatnih sadržaja, kao što su reklamiranje i dodatna ponuda hrane i pića. Prema Oden-talovu izračunu, prosječan stadion trebao bi imati između 20 i 30 tisuća mjesta, za čiju bi gradnju trebalo izdvojiti do maksimalno dvije tisuće eura po stolcu. Tom računom dolazimo do svote od 40 milijuna eura za stadion od 20 tisuća ljudi, što je malo koji grad u Hrvatskoj može priuštiti. No, privatizacijom sportskih klubova, predviđenom novim Zakonom o športu, mogli bi se pojaviti novi privatni investitori koji bi mogli pronaći financijsku računicu za ulaganje u takve kapitalne projekte.
Iznajmljivanje dvorana sportskim klubovima, reprezentacijama i ostalim sportskim savezima te organizacija zabavnih programa rješenje je kako ostvarivati profit. Uvjereni su to i u zadarskoj dvorani Krešimir Ćosić, prvoj od šest dvorana koje se grade za potrebe rukometnog prvenstva. U gradnju i opremanje dvorane Krešimir Ćosić uloženo je 190 milijuna kuna izdvojenih iz gradskog proračuna. Uz glavnu, kompleks čine četiri višenamjenske dvorane, a početkom 2009. očekuje se otvaranje zatvorenog bazena.
-
Sportski centar Višnjk otvorio je svoja vrata potkraj svibnja rukometnim kvalifikacijama za Olimpijske igre u Pekingu. Bio je to prvi projekt. Nakon toga ugodili smo Davis Cup reprezentaciju i organizirali nekoliko koncerata – kaže Dino Bailo, direktor gradske tvrtke Sportski centar Višnjk. Dodaje da je očekivani rok povrata investicije 20 godina. Zadar je u povoljnijoj situaciji od drugih gradova jer ima košarkaški klub na čijim se utakmicama prosječno okuplja pet tisuća ljudi. Zagrebački, osječki, splitski i varaždinski klubovi ne mogu se pohvaliti takvom posjećenosti. Neven Buljan, direktor varaždinske dvorane, kaže da su upravo jaki klubovi s velikom posjećenosti temelj uspješnog poslovanja sportskih dvorana. Budući da Varaždin nema jake sportske klubove, dvorana u čiju je gradnju uloženo 195 milijuna kuna morat će pronaći nove izvore financiranja.
-
Za komercijalizaciju moramo se okrenuti klasičnom iznajmljivanju i organizaciji sportskih događanja. Da bi to postao profitabilan posao upraviteljima dvorana trebalo bi dati više slobode u odlučivanju kome i pod kojim uvjetima.
Većina nogometnih stadiona u Hrvatskoj u vlasništvu je gradova koji klubovima daju određena sredstva za njihovo održavanje. Budući da ti iznosi nisu dovoljni za troškove komunalija, u održavanju infrastrukture uglavnom se ne ulaže dovoljno. Gradski stadion Maksimir daleko je najveći gutač novca. Dosad je u njega uloženo nekoliko stotina milijuna kuna, a za dovršetak gradnje potrebne su još 1,92 milijarde kuna. Iznos je to koji si niti darežljivi gradonačelnik Milan Bandić ne može samo tako priuštiti. Iz tog razloga trebao bi se raspisati referendum o tome treba li stadion u Maksimiru dovršiti ili graditi novi, jeftiniji stadion na novoj lokaciji. Gradnja takvog stadiona bila bi besplatna, a Grad bi još zaradio jer bi se zemljište u Maksimiru prodalo privatnim ulagačima. Slična situacija je i sa stadionom u Kranjčevićevoj ulici. Što se tiče Poljuda, cifre su mnogo manje. Budući da je Split domaćin Svjetskog atletskog kupa 2010. godine, do tada stadion mora biti obnovljen. Vrijednost investicije je 27 milijuna kuna.
Za razliku od Zagreba, Splita, Osijeka i Varaždina, koji su se odlučili za model javno-privatnog partnerstva, Grad Rijeka gradnju kapitalnih investicija odlučio je financirati drugačijim modelom. U gradnju kompleksa Bazeni Kantrida uloženo je 180 milijuna kuna, a većina je osigurana prodajom gradskih obveznica. Grad je iz proračuna dodatno uložio 55 milijuna kuna u prateću komunalnu infrastrukturu (vodosprema, pristupna cesta, uređenje plažnog pojasa). Gradska tvrtka Rijeka sport digla je kredit od 60 milijuna kuna za gradnju novog bazena za skokove u vodu, a Rijeka promet putem financijskog leasinga sagradio je javnu garažu s komercijalnim poslovnim prostorima.
- Budući da je građen za potrebe sporta i rekreacije građana, teško je govoriti o komercijalizaciji. Dio investiran u gradnju garaže moći će se vratiti nakon 20 godina. Također, očekujemo prihode od ugostiteljskih objekata u sklopu kompleksa budući da je blizu gradsko plaže i šetnice uz more te je sigurno da će ugostiteljski sadržaji koristiti i posjetitelji plaže. Samim time bit će zainteresiranih za najam prostora – kaže Zlatan Hreljac, direktor tvrtke Rijeka sport. Smatra da bi privatna agencija radila na povećanju vlastitog profita, na štetu sportaša. Iz tog razloga Grad Rijeka održavanje sportskih objekata povjerio je vlastitoj tvrtki koja će svaki višak prihoda investirati u održavanje postojećih objekata i gradnju novih.
Financijska kriza tješi proizvođače da traže partnere i prodaju brendove. Mercedes će prodavati motore Aston Martinu, Ford će prodati svoj udio u Mazdi, Fiat će pomoći Mercedesu u razvoju malog automobila, a Jaguar Alfi u konstruiranju velike limuzine.
