Austrijski su plan B za krizu

Stigli ste nedavno u Hrvatsku, kakvi su vam prvi dojmovi? – Pa, prije dolaska ovamo vratio sam se iz Australije u Beč, u siječnju ove godine, i svi su znali da ću svoj posao nastaviti u inozemstvu, u Hrvatskoj. Mnogo me ljudi pitalo zašto želim ći u Hrvatsku, a ja sam im odgovorio da sam to i tražio, što je apsolutno točno. Dakle, kad smo došli ovamo, znali smo točno što želimo, dobro smo se informirali o zemlji i ljudima, a i poznavali smo neke Hrvate i bilo nam je posve jasno da će nam se svidjeti u Hrvatskoj. Taj se dojam dodatno pojačao proteklom nekoliko tjedana. Ljudi su prijateljski nastrojeni i otvoreni, a kada to kažem ne mislim samo na sebe već govorim i u ime svoje obitelji. Što se mene i poslovne strane tiče radim na upoznavanju zemlje, njenih specifičnosti, kulturno-povijesne pozadine i područja na kojima treba raditi, ali sve u svemu, nakon nekih pet-šest tjedana mogu reći da sam donio ispravnu odluku kad je riječ o Hrvatskoj.

Koliko ste upoznati sa situacijom u Hrvatskoj i koje su predstojčice inicijative vašeg ureda? – Kada idete u novu zemlju, a mi ćemo ovdje biti nekih sedam godina, pokušate što više saznati o njoj i pročitati što više informacija, ali najvažnije je svakodnevno učiti kroz svoj poslovni i privatni život. Inicijative će se prije svega temeljiti na činjenici da će Hrvatska postati članica EU, nadamo se do 2011. godine a ako ne onda 2012., i u tom smislu naš ured vidi nekoliko područja na koja se valja usredotočiti, što u velikoj mjeri utječe na moj posao ovdje.

Koja su to točno područja? – Riječ je o, primjerice, građevinskoj industriji, no unutar toga postoji područje na kojem je Austrija ostvarila znatan napredak, poput energetski efikasne gradnje. Dosad na ovom području postoji jako malo inicijativa, a s nedavnim rastom cijena energetskog goriva, ljudi sve više uviđaju važnost energetske efikasnosti i izolacije u gradnji. Mi smo kroz te procese prošli, ali u Hrvatskoj još ima dosta mjesta za napredak. Drugo je područje logistika. Čim Hrvatska postane, pa čak i prije toga, članica EU, mora biti spremna za prijevoz svojih proizvoda i proizvoda EU kroz i u svoju zemlju, što još nije slučaj kad je riječ o vezama prema Europi. Luke poput Rijeke moraju poboljšati svoju ‘igru’ da bi se uspješno natjecale s Koprom ili Trstom. Pokušavamo implementirati, odnosno pokrenuti i jedan program vezan uz e-vlada, s obzirom na to da vas EU, s jedne strane, prisiljava da digitalizirate svoje podatke, dok, s druge, time povećavate svoju efikasnost i štedite novac. To su, dakle, neke od inicijativa za koje se nadamo da će početi određeni uspjeh, iako treba reći da ima i drugih, primjerice na području ekologije, gdje je Hrvatska već otišla dosta daleko.

Velika kriza potresa svijet – u kojoj je mjeri Austrija počela osjećati njezine posljedice, pogotovo na području izvoza i turizma, dva presudna izvora prihoda za vašu zemlju? – Apsolutno ste u pravu. Kriza se već počela prelijevati u realnu ekonomiju i to se osjeća u Austriji jer mi zaradujemo de facto svaki drugi euro izvana, iz izvoza ili kroz turizam, tako da jako ovisimo o dobroj, pozitivnoj ekonomskoj klimi u svijetu. Nažalost, to će se vjerojatno promijeniti, ne katastrofalno, no posljedice ćemo osjetiti. Nadamo se da će eurozona izbjeći recesiju, imajući na umu da dvije trećine našeg izvoza idu upravo tamo. Nemoguće je to u potpunosti izbjeći. Doduše, i naše su prognoze za Austriju sniženi rast, ali se svejedno nadamo da neće doći do recesije. Mislim da je naš bankarski sustav prično siguran. I austrijska je Vlada zajamčila depozite, što ima prije svega psihološki učinak pa se nadamo da će takvo uspostavljanje određenog povjerenja pomoći izbjegavanju drastičnog pada osobne potrošnje. Jasno nam je da će doći do pada izvoza, pogotovo u slučaju SAD-a, no nadamo se da u pogledu eurozone stvari neće biti tako strašne.

Postoji li u tom smislu nekakav plan B, rezervna varijanta za slučaj ozbiljnijih i dugotrajnijih turbulencija u gospodarstvu? – Naša organizacija ima 70 uređa diljem svijeta, plus nekih 37 predstavnika. Naravno da ćemo se u slučaju scenarija koji ste vi spomenuli više usredotočiti na regije manje pogodene krizom, što bi, vjerujemo, moglo uključivati upravo Hrvatsku. Ja ne mislim da će vaša ekonomija biti pogođena u tolikoj mjeri i zato ćemo se više usredotočiti – kao i do sada – na ovakva perspektivna, razvojna tržišta jer alternativa izvozu nema. To je u načelu jedina varijanta B.

Prije vašeg dolaska bilo je neslužbenih priča o određenom nezadovoljstvu austrijskih gospodarstvenika prema situaciji u Hrvatskoj, točnije pritužbi na javnu upravu. Kako to komentirate? – Da, to je jedan od rezultata naše redovite ekonomskih anketa, koju provodimo u nekih 600 austrijskih podružnica, od kojih je oko 25 posto njih izrazilo određeno nezadovoljstvo brzinom kojom se stvari odvijaju. Dakle, nije riječ o tome da se ništa ne događa, već je problem u brzini, barem iz njihove perspektive. Važno je napomenuti da u tim tvrtkama, iako austrijskima, radi tek pokoji Austrijanci, većina su Hrvati. To, znači nije specifikum austrijskih gospodarskih krugova, nego prije opći ekonomski dojam u Hrvatskoj. Stvari se trebaju odvijati brže.

Mislite li da će trenutačno teško stanje u svijetu, preko Austrije, osjetiti i na Hrvatsku? – Mislim da Hrvatska neće osjetiti u tolikom opsegu posljedice. MJere koje je dosad poduzeo HNB pokazale su se vrlo dobrima i to je bio dobar potez. Iako dobrobit vaših banaka ovisi o onima u Italiji i Austriji, vjerujem da vaša izloženost nije tolika. To je dobra stvar. Investicija će vjerojatno biti manje, ili će biti odgođene jer se to sada već događa u Austriji. Zasad nemamo takvih informacija, no to se može očekivati. Ipak, mislim da neće biti u potpunosti otkazane, već samo odgođene. Još je rano reći u kolikoj će mjeri doći do pada investicija.