Iako se općenito smatra da su potrošači u recesiji skloni iskušati sreću u nadi da će brzo doći do novca, hrvatski priređivači igara na sreću smatraju da će recesija prije utjecati na pad njihove dobiti nego na rast.
Dok se u nekim sektorima razglaba o krizi toliko da se čini da bi od prečestog spominjanja ta riječ mogle izgubiti na težini, postoje sektori kojima ona čak ide u prilog ili koji joj poput kakvih akcijskih junaka spremno odolijevaju. Primjerice, industrija toaletnog papira imuna je na nepovoljna gospodarska kretanja, pornografija također, a privatni pružatelji zdravstvenih usluga, zbog više razina stresa, mogli bi očekivati povećanje poslovnih rezultata. Stručnjaci se slažu da bi rast mogli osjetiti i mehaničari, jer je u nedostatku žive love uvijek bolje popraviti staro nego kupiti novo, ali nikako da se dogovore gdje bi svrstali industriju sreće. Zapravo, uopće nisu sigurni hoće li jako mnogo rasti, nešto manje padati ili stagnirati.
Prema izvješću Global Betting&Gaming Consultantsa, savjetodavne tvrtke koja prati kretanja na tom tržištu, industrija sreće, odnosno promet priređivača igara na sreću, kockarnice, automat-klubova i kladionica, do 2012. godine narast će na 433 milijarde dolara na globalnoj razini, što ide u prilog zagovornicima teze da ta industrija u recesiji raste.
Također, nju će opravdati tvrdnjom da su potrošači u recesiji skloni iskušati sreću u nadi da će ih, doduše s istom vjerojatnošću kao i udar groma, pogoditi i nenađani priljev novca. To je očito nešto što je pokrenulo svu silu i domaćih građana koji su, izvještava jedna dnevna novina, pohrli do Trsta kako bi zaigrali talijansku lutriju i na Superenalottu osvojili jack pot od rekordnih 83,5 milijuna eura. S druge strane, postoje i oni koji tvrde da je rast industrije sreće u recesiji najobičniji mit, čemu u prilog ide trenutačna situacija u kolijevci kocke Americi.
U Atlantic Cityju svaka je kockarnica prijavila polugodišnji pad prihoda od oko šest posto, a Mirage planira otpustiti 400 radnika i tako uštedjeti 200 milijuna dolara na godinu, a nemali broj priređivača igara posluje na rubu profitabilnosti. Kako bi privukli nove igrače smišljaju sva čuda igara i dodatnih usluga, a, primjerice, Hilton Kockarnica nudi kupcima da založe zlato u zamjenu za žetone. Recessija je, pišu tamošnji mediji, u najbolju ruku rezultirala istim brojem posjeta, ali nižim uplatama.
Pita li se domaće priređivače igara na sreću je li recessija utjecala na rast ili pad njihovih prihoda, stat će na stranu ovih koji vjeruju da eventualni rast prihoda nije ni u kakvoj vezi s gospodarskim kretanjima, već, naprotiv, ona bi mogla utjecati na eventualni pad dobiti. Prema riječima direktorice Hrvatske lutrije Vesne Bakran teza da se zbog krize, kao simptoma anomije društva, povećava i hazardno ponašanje, ne može se primijeniti na igre na sreću koje priređuje institucija na čijem je ona čelu.
- Novija istraživanja pokazuju da je rast prometa od igara na sreću, posebice lutrijskih igara, u korelaciji s rastom BDP-a, ali uz uvjet da je ostvaren i rast takozvanih ‘slobodnih sredstava’ odnosno osobnog budžeta namijenjenog zabavi i razonodi koji preostane nakon podmirenju temeljnih potreba kućanstva – kaže Bakran.
Dakle, u vrijeme usporeno gospodarskog rasta, posebice u situacijama koje izazivaju zabrinutost i nelagodu građanstva, skreće se po-generaciji CDI dizelskih motora serijska oprema Sprintera, uz filtr za dizelske čestice, omogućuje manju potrošnju goriva i više performanse.
Vesna Bakran: – Strah od rasta životnih troškova tjera na smanjenje sredstava za zabavu i razonodu. Mladi igrači sporije reagiraju. Vlasnik Prve sportske kladionice Renato Išpan i direktor lanca kladionice Fortuna Petr Krafke govore da je još prerano govoriti s kakvim će podacima zaključiti ovu poslovnu godinu, ali se slažu da im kriza nikako neće utjecati na povećanje prihoda, odnosno da će se oni kretati u skladu s gospodarskim kretanjima ili, vjerojatno, pasti.
Prema izvješću Ministarstva financija, koje uređuje to tržište, najveći promet u 2007., od 4,34 milijarde kuna, ostvarili su priređivači kladioničkih igara, što je rast od četiri posto u odnosu na godinu prije, dok je ukupan prihod kockarnica i automat-klubova iznosio 1,09 milijardi kuna. Hrvatska lutrija, kao jedini priređivač, na lutrijskim je igrama ostvarila promet od 746,68 milijarde kuna, što bi na kraju značilo da su na osnovi zakonskih obveza koncesionari u državni proračun uplatili 554,04 milijuna kuna naknada za priređivanje igara na sreću i dobit od lutrijskih igara.
